Konačno završetak otočnog vodovoda: Podzemne cijevi i do najdaljeg otoka već ove godine
Stanovnici svih pa i najudaljenijeg otoka u šibenskom arhipelagu do kraja ove godine trebali bi se oprostiti od vodonosaca. Po završetku velikog projekta izgradnje vodovodnih cijevi do svakog otoka dobit će pitku vodu i riješiti se brige o vodoopskrbi. Kaprije i najudaljenije Žirje dosad uopće nisu bili dijelom vodoopskrbne mreže, dok je Prvić bio priključen na vodovod, ali će mu dobro doći nove, kvalitetnije cijevi.
Šibenski arhipelag dobiva vodovod | foto: Grad Šibenik
Šibenik je vodovod i prvu zdravu pitku vodu izravno s izvora dobio 12. svibnja 1879. godine, a prva voda potekla je iz javne česme kod crkve sv. Ivana točno u 16 sati, stoji na stranicama gradskog Vodovoda i odvodnje. Sada, skoro stoljeće i pol kasnije, vodovodne cijevi stižu i na sve otoke šibenskih arhipelaga. Veliki projekt vrijedan 6,9 milijuna eura trebao bi biti u cijelosti proveden do kraja ove godine.
Napreduje otočni vodovod
Iz Grada Šibenika krajem prošlog tjedna objavljeno je da je završetak ‘povijesnog projekta’ dovođenja javne vodoopskrbe i na najudaljeniji naseljeni otok šibenskog arhipelaga i dalje u planu do kraja 2025. godine. Projekt izgradnje takozvanog ‘otočnog vodovoda’ koji obuhvaća postavljanje vodoopskrbnog cjevovoda od kopna, preko Prvića, Obonjana sve do Žirja trenutno je u poodmakloj realizacije.
– Ovo je povijesni trenutak za šibenske otoke, osobito za Žirje i Kaprije, koji po prvi put dobivaju trajnu i sigurnu opskrbu pitkom vodom. Projekt otočnog vodovoda pokazuje kako strateška ulaganja mogu trajno poboljšati kvalitetu života stanovnika, ali i osigurati preduvjete za održivi razvoj turizma. Šibenik ostaje predan ravnomjernom razvoju i povezivanju svih dijelova našega grada, uključujući i najudaljenije otoke, rekao je gradonačelnik Željko Burić koji je u pratnji zamjenika Danijela Milete, direktora Vodovoda i odvodnje Zvonimira Štrkalja i direktora tvrtke Jadranski ronilački servis Ivice Gulina obišao lokacije na kojima se postavljaju nove cijevi.
Šibenski arhipelag dobiva vodovod
Do najdaljeg otoka
Do Žirja, najudaljenijeg nastanjenog šibenskog otoka postavlja se cjevovod dug čak 21 kilometra, a na posljednjim dionicama izvode se radovi na dubini od 70 metara. No, Žirje će dobiti cijevi tek po završetku izgradnje cjevovoda do ostalih, bližih otoka.
Osim što će se radovima na vodoopskrbni sustav spojiti kućanstva koja zasad nisu u vodoopskrbnoj mreži, novi cjevovod dobit će i Prvić koji je na istu već priključen. Novi sustav ipak bi trebao biti kvalitetniji.
– Obuhvaćena je i vodoopskrba otoka Obonjana, poznatog po turističkom kompleksu kapaciteta oko 900 kreveta. Izgradnjom ovog cjevovoda bit će ostvarena osnovna pretpostavka za projektiranje i izgradnju sekundarne vodovodne mreže na otoku Žirju, objasnio je direktor šibenskog Vodovoda Štrkalj.
Šibenski arhipelag dobiva vodovod
Još rade vodonosci
Gradnja otočkog vodovoda krenula je pred kraj 2023. godine. U objavi Vodovoda i odvodnje Šibenik može se uočiti kako se rok za završetak izgradnje od početka nije mijenjao, dok su isprve najavili koji dio radova bi mogao biti izazovan. Kao najveći problem predvidjeli su polaganje cijevi na velike dubine.
– Prvić ima vodu, ali taj postojeći cjevovod će se ugasiti, dobit će novu, kvalitetniju vodoopskrbu, a ostali otoci imaju vodospreme, ali nemaju direktno iz vodovodnog sustava, već se voda opskrbljuje vodonoscima, rekao je tada voditelj projekta Jure Pešo, također iz Vodovoda i odvodnje.
Šibenski arhipelag dobiva vodovod
Prve cijevi u Šibeniku
Vrijednost radova iznosi skoro 7, točnije 6.897.285,65 eura, od čega su 80 posto, odnosno nešto više od 5,5 milijuna eura bespovratna sredstva. Od preostalog iznosa, s 10 posto u investiciji participiraju Hrvatske vode, a još 10 posto udio je Vodovoda i odvodnje.
Kako smo napisali na samom početku, izgradnja prvog javnog vodovoda u Šibeniku zabilježena je davne 1879. godine, kada je okarakterizirana kao događaj stoljeća, a tim povodom za događaj je izdana i spomenica. Glavni investitor izgradnje tog prvog vodovoda bila je Uprava državnih željeznica, no cjelokupan razvoj gradske vodoopskrbe ne bi bio moguć da tadašnji inženjeri nisu prepoznali mogućnost korištenja potencijal slapova Krke, odnosno Skradinskog buka. Vodonosce bi uskoro trebale zamijeniti vodovodne cijevi i na zadarskim otocima, a više o svemu pročitajte ovdje.
Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.
