Majstorski ispit: Koja je ‘težina’ bauštelske diplome i zašto se ‘majstorom’ ne može zvati svatko
Termin ‘majstor’ se u svakodnevnom govoru kolokvijalno koristi za osobu koja se bavi različitim poslovima popravljanja, građenja i sličnih praktičnih vještina. Međutim, Hrvatska obrtnička komora naglašava razliku da se u obrtničkim zanimanjima za majstora može smatrati isključivo osoba koja je položila majstorski ispit i stekla odgovarajuće zvanje majstora u svom području. Majstorski ispiti nisu mačji kašalj, a obuhvaćaju savladavanje znanja i vještine u vođenju obrta, poznavanju pravnih propisa te u podučavanju učenika kroz praktičan rad.
zidar | foto: HOK
Majstorski ispiti se rangiraju na razinu 5, što ih čini stepenicom iznad srednjoškolskih kvalifikacija. Steći majstorsko zvanje moguće je isključivo polaganjem majstorskog ispita, koji je potvrda prethodnog radnog iskustva u određenom zanimanju. Na ovaj način ističe se izvrsnost i kvaliteta koja stoji iza majstorske kvalifikacije, što je dodatno potvrđeno razinama Hrvatskog kvalifikacijskog okvira, ističu iz Hrvatske obrtničke komore (HOK).
– Bit majstorskog zvanja leži upravo u prethodnom radnom iskustvu koje osoba dokazuje kroz praktičnu zadaću na majstorskom ispitu. Iskustvo u poslu čini ključnu razliku u kvaliteti majstora, jer se majstori razlikuju dugogodišnjim radom na svojim poslovima te prezentiranjem svojih vještina i znanja na višoj razini od onih koji ne posjeduju takvo radno iskustvo, kažu iz HOK-a.
Majstori s diplomom cijenjeni
– Rad majstora obrtnika odražava se u kvalitetno odrađenom poslu, što je posebno cijenjeno u građevinskom sektoru, naročito u području kvalitetne i trajne gradnje, kao i u izvođenju fasaderskih i krovopokrivačkih radova, vrhunski izrađenoj krovnoj konstrukciji koju može izraditi majstor tesar ili u kreativno i uredno oslikanim zidovima jednog majstora soboslikara-ličioca. Dakako, u područje građevine ulaze i poslovi majstora elektroinstalatera te instalatera grijanja i klimatizacije, među ostalim. Stoga je rad majstora s majstorskom diplomom iznimno cijenjen i tražen u svim ovim područjima.
Dodatno, kažu iz HOK-a, majstorski ispit obuhvaća i znanja i vještine u vođenju obrta, poznavanju pravnih propisa te u podučavanju učenika kroz praktičan rada, tako da osoba koja položi majstorski ispit i posjeduje majstorsku diplomu ima mogućnost samostalno otvoriti vlastiti obrt. Isto tako i uzeti učenike na naukovanje te im prenositi svoja znanja.
Time majstori postaju aktivni članovi lokalnih zajednica, budući da majstorsko zvanje ne obuhvaća samo izvrsnost u vlastitom poslu, već i predanost prenošenju znanja. Ističe se kako takve vrijednosti treba posebno čuvati kao što to rade zemlje poput Austrije i Njemačke gdje majstorska zvanja također imaju veliku vrijednost i značaj.
Složen proces
Majstorski ispit predstavlja složen proces koji zahtijeva dokazivanje izvrsnosti u određenom obrtničkom zanimanju. Hrvatska obrtnička komora igra ključnu ulogu u osiguranju najvišeg standarda provedbe ovog ispita kako bi se očuvala razlika.
U tu svrhu, Komora provodi i projekt pod nazivom Erasmus+ projekt Master 4.1: unaprjeđenje majstorskih ispita, koji ne samo da promovira važnost majstorskih ispita i ističe primjere uspješnih majstora i majstorica, već i teži uspostavi kodeksa ponašanja ispitnih komisija te standardizaciji praktičnog dijela ispita.
– Majstorski ispit zaslužuje bitno mjesto u obrazovnom sustavu Republike Hrvatske i tek će se njegovim prepoznavanjem razumjeti i razliku koju majstorsko zvanje nosi sa sobom, jer majstor mora biti profesionalac, stručnjak, ali i uzor i mentor budućim generacijama. Izvrsnost se postiže predanim radom što je najbolje vidljivo iz svih građevina koje su istinski majstori gradili kroz povijest i time čuvali smisao i tradiciju majstorskih znanja i vještina za budućnost, kažu iz HOK-a.
Doznajte ovdje koji su najtraženiji graditeljski poslovi budućnosti.
