Najviše poticaja za samozapošljavanje lani otišlo bauštelcima, evo kako i vi možete postati sam svoj šef
Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, u 2024. godini čak 5.464 nezaposlenih osoba odlučilo se za samozapošljavanje. Među njima uvjerljivo je najviše bauštelaca. Iz evidencije je vidljivo kako je najviše novih korisnika pomoću ove mjere pokrenulo posao u djelatnosti građevinarstva, njih 1.654. Potpore su dostupne i ove godine, evo pod kojim uvjetima možete postati sam svoj šef.

samozapošljavanje | foto: Freepik
Kada je u pitanju povlačenje poticaji za samozapošljavanje, bauštelcima, prema ‘obračunu’ Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, nema premca. Lani je njih čak 1.654 zatražilo i dobilo financijsku injekciju države za pokretanje vlastitog posla.
Najveći motivator za pokretanje vlastitog posla bio je bijeg od rada ‘na crno’, odnosno od primanja djela plaće ‘na crno’ od poslodavaca koji poslovično radnicima isplaćuju samo minimalce. Također, u obzir za ovakve brojke treba uzeti i činjenicu da je danas biti majstor zanata u građevini poprilično unosan i tražen posao.
Za one koji su trenutno na pola puta, odnosno ne mogu ‘prelomiti’ da konačno postanu sam svoj šef dobra je vijest da državni poticaji za samozapošljavanje u 2025. godini idu dalje. Istražili smo i doznali što je potrebno da bi vam država dala bespovratni početni kapital za kupovinu alata, strojeva i svega onoga što zahtjeva vođenje vlastitog posla.
Potpora za samozapošljavanje – osnove
Potpora za samozapošljavanje je potpora male vrijednosti koja nema obilježja državne potpore za zapošljavanje i usklađena je s Uredbom o potporama male vrijednosti. Može se dodijeliti nezaposlenoj osobi za pokrivanje troškova za osnivanje i započinjanje poslovanja poslovnog subjekta u sljedećim organizacijskim oblicima – obrt, trgovačko društvo, samostalna djelatnost i ustanova.
Prema Uvjetima i načinima korištenja sredstava za provođenje mjera u 2025. godini, iznos potpore male vrijednosti za samozapošljavanje određuje se prema budućoj djelatnosti poslovnog subjekta u skladu s Nacionalnom klasifikacijom djelatnosti (NKD). Prema NKD-u djelatnosti iz sektora ‘građevinarstvo’ mogu ostvariti državni poticaj za pokretanje vlastitog posla u iznosu do 15.000 eura.

totalna rekonstrukcija zamjena krova | foto: bauštela.hr
Kako se prijaviti
Da bi se ostvarilo pravo na poticaj prvi je korak izrada održivog poslovnog plana koji se uz zahtjev predaje putem interneta kroz sustav e-građanin. Glavni dio poslovnog plana je troškovnik kojeg se pomno treba držati nakon što država na račun isplati novac.
Uz to, dio prijave je i potvrda o blokadi računa i novčanih sredstava ovršenika ili Očevidnik redoslijeda osnova za plaćanje na osobno ime podnositelja zahtjeva ne starija od 7 dana (potvrda koju izdaje FINA na zahtjev osobe i bez naplate). Osobe koje su ranije obavljale djelatnost putem registriranog obrta ili slobodne djelatnosti trebaju priložiti i potvrdu Porezne uprave o obvezama po osnovi poreza i doprinosa iz koje mora proizlaziti da podnositelj zahtjeva nema dospjelih, a nepodmirenih obveza po osnovi poreza i doprinosa. Oobe koje su ranije obavljale djelatnost putem trgovačkog društva moraju priložiti zvadak iz registra Trgovačkog suda.
Na što se poticaj može potrošiti
Naime, ukupni iznos potpore za samozapošljavanje dijeli se na fiksni i varijabilnog iznos. Fiksni iznos unaprijed je određen za inicijalne troškove osnivanja i registracije poslovnog subjekta, troškove rada podnositelja zahtjeva kao jedne zaposlene osobe na puno radno vrijeme te uobičajene tekuće troškove za prvih nekoliko mjeseci poslovanja. Novac iz fiksnog iznosa može se potrošiti i na trošak knjigovodstva, zakup poslovnog prostora, obvezne članarine, administrativni troškovi i troškovi sitnog inventara. Ovo je dio potpore koji se ne mora pravdati.
No, zato se varijabilni dio potpore mora opravdati do posljednjeg centa, a prihvatljivi troškovi mogu se razvrstati u 4 kategorije. U prvoj je kupnja nove opreme neophodne za obavljanje djelatnosti te koja traje, odnosno se koristi u vremenu dužem od jedne godine poput strojeva, alata i informatičke oprema. U drugoj je kategoriji kupnja ili zakup licenciranih IT programa, u trećoj kupnja novih prijevoznih sredstava neophodnih za obavljanje djelatnosti, a u četvrtoj kupnja franšiza.
Također, kod varijabilnog iznosa treba znati da trošak PDV-a iskazan na računima kao i ostale vrste troškova koje se ne nalaze na popisu prihvatljivih troškova nisu prihvatljive za financiranje. Kao i da svi navedeni prihvatljivi troškovi moraju biti nužni za izvođenje aktivnosti navedenih u poslovnom planu, odgovarati realnim tržišnim cijenama, te biti evidentirani na računu poslovnih subjekta u poreznoj ili računovodstvenoj dokumentaciji, s originalima dokumenata kojima se dokazuju navedeni troškovi.

totalna rekonstrukcija struja | foto: baustela.hr
Kolike su šanse za uspjeh?
Na pitanje koliko u prosjeku poslovnih subjekata koji su pokrenuti pomoću potpore opstaje nakon godine dana, odgovor iz HZZ-a iznenađuje.
– Zavod redovno kontrolira ugovorne obveze po isteklim ugovorima te možemo zaključiti da većina poslovnih subjekata poštuje ugovorne obveze i redovno posluje. Prema podacima kojima raspolažemo, stopa preživljavanja poslovnih subjekata otvorenih od 2018. do kraja 2023. iznosi 88 posto te zapošljavaju više od 50 tisuća radnika, kaže HZZ-a.