Nova nada za prometnicu koja će povezivati Hrvatsku i Sloveniju, milijuni na čekanju
Dok se desetljećima čeka izgradnja prometne trase između Kopra i Dragonje, kao poveznica Hrvatske i Slovenije na rubu Istre, slična sudbina obavija trasa između Jagodja i Lucije u općini Piran. Lokalno stanovništvo strahuje od prometnih gužvi koje bi im donijela ova, kako kažu, tranzitna cesta. No, Društvo za autoceste Republike Slovenije ne odustaje o projekta koji je u redizajniranom izdanju nedavno predstavljen. Hoće li mu Piranci dati potporu?
autocesta | foto: Pexels
Piranski su vijećnici još 2017. stopirali projekt izgradnje ceste između Jagodja i Lucije u strahu od prometnih gužvi na području ove male općine. No, ovih su dana ipak pristali poslušati novi prijedlog Društva za autoceste Republike Slovenije (DARS) kojim ova cesta više ne bi bila tranzitna, već bi prije svega služila lokalnom stanovništvu za izbjegavanje prometnih gužvi, piše istarski.hr.
– Općina Piran jednostavno ne može prihvatiti više tranzitnog prometa nego što ga već ima. Stoga je općinsko vijeće 2017. odlučilo inzistirati da gradnja brze ceste Jagodje – Lucija ne započne prije gradnje dionice prave tranzitne brze ceste između Kopra i Dragonje. Tražili smo da se dionica brze ceste između Jagodja i Lucije sa spojnom cestom prema Piranu optimizira te da, kad bude startala gradnja naše ceste, počne rekonstrukcija ceste od Seče do graničnog prijelaza Sečovlje, izjavio je na sjednici općinskog vijeća piranski načelnik Andrej Korenika.
Pritom je rekao i da smatra kako su uspjeli ostvariti zacrtani cilj te da DARS-ov novi prijedlog projekta ceste Jagodje – Lucija isključuje mogućnost da ona bude tranzitna.
– Ona bi, ovako kako nam je predstavljeno, zapravo služila nama koji ovdje živimo, zaključio je i tako dao nadu da će ovaj projekt ipak zaživjeti.
Slovensko Ministarstvo za infrastrukturu potvrdilo je prošle godine da je u tijeku priprema državnog prostornog plana za brzu cestu Koper – Dragonja, koja bi trebala biti četverotračna i koja bi uključivala svu potrebnu infrastrukturu. Vrijednost investicije prema podacima iz 2021. godine procijenjena je na 300 milijuna eura.
No s obzirom na inflaciju i moguće izmjene u projektnoj dokumentaciji, konačni trošak mogao bi biti i veći. Ostaje za vidjeti hoće li novi pravni okvir ubrzati postupak ili će građanske inicijative i daljnje prilagodbe projektnih rješenja dovesti do novih odgoda, piše regionalexpress.hr.
Doznajte ovdje sve o jedinstvenoj zgradi za hitne službe u Istri.
