O hlađenju treba razmišljati prije prvog toplinskog vala. Danas su dostupne inovacije koje troše manje, filtriraju zrak i prilagođavaju se prostoru.
10:30 12 d 13.04.2026
Tokio je grad koji ima zanimljivu i dinamičnu povijest urbanog planiranja i gradnje koju je dugo vremena karakterizirao ciklus nevjerojatnog uništavanja, ali i čudesno brze obnove grada uslijed katastrofa poput, primjerice, velikog požara u Ginzi iz 1872. godine, jakog potresa u Kantu iz 1923. godine, a nesumnjivo je i Drugi svjetski rat imao presudnu ulogu u takvim kataklizmičkim procesima.
Za razliku od većine ostalih svjetskih gradova, Tokio je tako više puta prošao zaista zadivljujući put urbanog redizajna, rekonstrukcije i ubrzanog razvoja.
Ipak, kada je Tokio prvi put pobijedio u natječaju za domaćina Olimpijskih igara koje su se održale 1964. godine, glavni grad Japana nimalo nije izgledao poput blistavog visokotehnološkog megalopolisa kakav će postati tek nešto kasnije.
Tokio je upravo zbog devastirajućih događaja koja su ga zadesila uspio razviti suvremene modele urbanog planiranja i gradnje, a koje je jednako tako veličanstveno uprizorio i na ljetnim Olimpijskim igrama 1964. godine kada je po prvi put bio grad domaćin.
Olimpijske igre iz 1964. godine održavale su se na sveukupno 33 sportska objekta, od koji je šest područja izgrađeno prije nego što je Međunarodni olimpijski odbor 1959. godine Tokiju dodijelio ulogu domaćina. Osim toga, tijekom samog sportskog događaja bilo je trinaest novih, osam privremenih i još pet dodatno rekonstruiranih mjesta održavanja.
Primjerice, neki od novoizgrađenih arhitektonskih dragulja za tadašnje igre bili su National Stadium, Komazawa Stadium, Komazawa Gymnasium, Yoyogi Gymnasiums, Nagai Stadium, a sve konstrukcije su preko noći lansirale modernističku japansku arhitekturu u samo središte svjetske pozornice.
Olimpijske su igre prvi put otvorene 1896. godine, a nakon skromnih početaka igre su se tijekom godina značajno modernizirale i proširile uključivanjem novih sportova, više zemalja se pridružilo događaju, broj sportaša je porastao, a sve to zahtijevalo je dodatnu infrastrukturu i zauzimalo veća urbana područja, prenosi portal Archdaily.
Štoviše, neki smatraju da ovakva investicija gradu domaćinu donosi malo koristi, dok je drugi vide kao fantastičnu priliku za poboljšanje infrastrukture, izgradnje novih stanova, kao i otvaranje novih poslova što sve može unaprijediti nerazvijena područja i dugoročno koristiti gradu i njegovim stanovnicima.
Manje od dva desetljeća nakon Drugog svjetskog rata, Tokio je započeo s organizacijom grada za Olimpijske igre. Opsežne pripreme su osim gradnje novih i obnove postojećih sportskih objekata, uključivale i izgradnju novih uredskih i stambenih zgrada, potom izgradnju autocesta, željezničkih pruga, podzemnih željeznica, zračnih luka, hotela i sl., prenosi portal Olympics.
Možda je najistaknutija inicijativa bila izgradnja super brzog vlaka Shinkansen između Osake i Tokija koji je uvelike smanjio potrebno vrijeme putovanja i koji je demonstrirao japansku industrijsku i tehnološku snagu ostatku svijeta.
Izvrsna infrastruktura u Tokiju bila je ključna komponenta njegove uspješne kandidature za domaćinstvo Olimpijskih igara 2020. godine. Neka mjesta koja su korištena tijekom Olimpijskih igara 1964. godine, također će se ponovno koristiti i na igrama koje počinju ovaj tjedan, kao što su to primjerice Yoyogi National Gymnasium, Nippon Budokan i Tokyo Metropolitan Gymnasium.
Bitno je naglasiti da su ova, ali i razna druga mjesta održavanja igara 1964. godine ujedno ugostila brojne velike sportske i kulturne događaje, čime je u potpunosti ostvaren njihov potencijal.
Olimpijske igre u Tokiju trebale su se održati 2020. godine, međutim, uslijed pandemije koronavirusa odgođene su, a svečano otvaranje igara započinje 23. srpnja 2021. godine.
Pojedini sportski objekti koji su izgrađeni za prve Olimpijske igre u Tokiju, koristi će se i tijekom predstojećih novih igara, a ujedno su projektirane i građene neke nove fascinantne građevine.
Osam od ukupno 42 mjesta održavanja Olimpijskih igara u Tokiju ove godine potpuno su nova, a dizajnirali su ih japanski arhitekti, prenosi portal Archpaper.
U nastavku vam donosimo pregled nekih novih i nekih već postojećih konstrukcija koje će na par tjedana biti dom brojnim svjetskim sportašima i svim velikim svjetskim medijima.
Olympic Stadium
Arhitekt: Kengo Kuma; Kapacitet: 68.000; Sport: ceremonija otvaranja/zatvaranja, nogomet, atletika

Olympic Stadium | foto: Olympics
Olympic Aquatics Center
Arhitekti: Yamashita Sekkei i Cox Architecture; Kapacitet: 15.000, Sport: Plivanje, ronjenje, sinkronizirano plivanje

Olympic Aquatics Center | foto: Olympics
Ariake Arena
Arhitekt: Kume Sekkei; Kapacitet: 12.000; Sport: dvoranska odbojka

Ariake Arena | foto: Olympics
Olympic Village
Arhitekt: KGD; Kapacitet: 17.000

Olympic Village | foto: KGD architecture
Ariake Gymnastics Center
Arhitekt: Nikken Sekkei; Kapacitet: 12.000; Sport: gimnastika

Ariake Gymnastics Center | foto: Olympics
Yoyogi National Stadium
Arhitekt: Kenzo Tange; Kapacitet: 13.000; Sport: rukomet

Yoyogi National Stadium | foto: Olympics
Nippon Budokan
Arhitekt: Mamoru Tamada: Kapacitet: 41.000; Sport: judo

Nippon Budokan | foto: Olympics
Sapporo Dome
Arhitekt: Hiroshi Hara; Kapacitet: 41.000; Sport: nogomet

Sapporo Dome | foto: Olympics
Tatsumi Water Polo Centre
Arhitekt: Environment Design Institute: Kapacitet: 3.600; Sport: vaterpolo

Tatsumi Water Polo Centre | foto: Olympics
Izu Velodrome
Arhitekt: Gensler and Schurmann Architects; Kapacitet: 1.800, tj. 4.300 s privremenim sjedećim mjestima; Sport: dvoranski biciklizam

Izu Velodrome | foto: Olympics
Međutim, predstoji još vidjeti hoće li druge po redu ljetne Olimpijske igre u Tokiju omogućiti gradu infrastrukturne, ekonomske i razne druge pogodnosti, kao što je to bio slučaj s prvim Olimpijskim igrama u tom zaista impresivnom gradu koji svijet neprestano fascinira svojim urbanističko-arhitektonskim dosezima.
O hlađenju treba razmišljati prije prvog toplinskog vala. Danas su dostupne inovacije koje troše manje, filtriraju zrak i prilagođavaju se prostoru.
10:30 12 d 13.04.2026
Kreće val uređenja plaža na jugu Hrvatske: Ronioci će pod morem imati pune ruke posla
Plaže treba redovito održavati. Novi val radova kojima će se povećati kvaliteta kupališta pred novu turističku sezonu planira se i u Dubrovniku.
10:21 16 h 25.04.2026
Jedna nadbiskupija u Slavoniji ostala je bez 13.000 hektara zemlje, šuma i zgrada. Vlada RH upravo je donijela odluku o zamjenskim kvadratima.
10:19 16 h 25.04.2026
Radi poboljšanja kvalitete prometa, državna cesta DC76 treba alternativu. Nakon odbijanja žalbe koju je podnio ZG-Projekt kreće projektiranje 20 km.
10:18 16 h 25.04.2026
Svugdje u Hrvatskoj fali stanova za mlade: U ovoj županiji traže se i zbog brakova i zbog razvoda
U jednoj županiji u Hrvatskoj stanovi se traže i zbog razvoda i zbog brakova. Koliko jeftinih kvadrata treba za mlade obitelji pokazat će studija.
10:18 16 h 25.04.2026
Povratak građevinskog diva: Tehnika dobila ogroman posao blizu Zagreba, gradit će nove bazene
Novo kupalište u Sisku gradit će se na lokaciji koja je nekima kontroverzna. Milijunsko gradilište bilo bi između starog lječilišta i poznatog jezera.
15:15 1 d 24.04.2026
Novi pothodnik zamijenio bi opasni prelazak preko pruge. Na kobnom prijelazu prije nešto više od godinu dana tragično je stradao 14-godišnjak.
15:10 1 d 24.04.2026
Hrvatska dobiva još jednu obilaznicu: Na trasi će biti 3 rotora i 2 kilometarska vijadukta
U kombinaciji s postojećim i planiranim prometnicama, uključujući autocestu A3, obilaznica će omogućiti učinkovitije povezivanje regionalnih pravaca.
12:40 1 d 24.04.2026