Pretraga

Novo izdanje do sada neviđenih Olimpijskih igara je pred vratima: Čudesan put urbanog razvoja Tokija

A- A+

Tokio je do sada već jednom bio domaćin ljetnih Olimpijskih igara i to 1964. godine, a već tada se istaknuo značajnim urbanističko-arhitektonskim dostignućima koji su nevjerojatno dobro iskorišteni čak i nakon završetka igara. To dragocjeno nasljeđe bez sumnje igra ključnu ulogu i danas kada je Tokio po drugi put grad domaćin ovom najvećem svjetskom sportskom natjecanju, a uz plan korištenja već izgrađenih objekata, naknadno su projektirana i građena nova arhitektonska čuda.

Tokio je grad koji ima zanimljivu i dinamičnu povijest urbanog planiranja i gradnje koju je dugo vremena karakterizirao ciklus nevjerojatnog uništavanja, ali i čudesno brze obnove grada uslijed katastrofa poput, primjerice, velikog požara u Ginzi iz 1872. godine, jakog potresa u Kantu iz 1923. godine, a nesumnjivo je i Drugi svjetski rat imao presudnu ulogu u takvim kataklizmičkim procesima.

Za razliku od većine ostalih svjetskih gradova, Tokio je tako više puta prošao zaista zadivljujući put urbanog redizajna, rekonstrukcije i ubrzanog razvoja.

Ipak, kada je Tokio prvi put pobijedio u natječaju za domaćina Olimpijskih igara koje su se održale 1964. godine, glavni grad Japana nimalo nije izgledao poput blistavog visokotehnološkog megalopolisa kakav će postati tek nešto kasnije.

Tokio domaćin Olimpijskih igara 1964. godine

Tokio je upravo zbog devastirajućih događaja koja su ga zadesila uspio razviti suvremene modele urbanog planiranja i gradnje, a koje je jednako tako veličanstveno uprizorio i na ljetnim Olimpijskim igrama 1964. godine kada je po prvi put bio grad domaćin.

Olimpijske igre iz 1964. godine održavale su se na sveukupno 33 sportska objekta, od koji je šest područja izgrađeno prije nego što je Međunarodni olimpijski odbor 1959. godine Tokiju dodijelio ulogu domaćina. Osim toga, tijekom samog sportskog događaja bilo je trinaest novih, osam privremenih i još pet dodatno rekonstruiranih mjesta održavanja.

Primjerice, neki od novoizgrađenih arhitektonskih dragulja za tadašnje igre bili su National Stadium, Komazawa Stadium, Komazawa Gymnasium, Yoyogi Gymnasiums, Nagai Stadium, a sve konstrukcije su preko noći lansirale modernističku japansku arhitekturu u samo središte svjetske pozornice.

Olimpijski urbanizam

Olimpijske su igre prvi put otvorene 1896. godine, a nakon skromnih početaka igre su se tijekom godina značajno modernizirale i proširile uključivanjem novih sportova, više zemalja se pridružilo događaju, broj sportaša je porastao, a sve to zahtijevalo je dodatnu infrastrukturu i zauzimalo veća urbana područja, prenosi portal Archdaily.

Štoviše, neki smatraju da ovakva investicija gradu domaćinu donosi malo koristi, dok je drugi vide kao fantastičnu priliku za poboljšanje infrastrukture, izgradnje novih stanova, kao i otvaranje novih poslova što sve može unaprijediti nerazvijena područja i dugoročno koristiti gradu i njegovim stanovnicima.

Tokio je dobro iskoristio svoje prvo domaćinstvo

Manje od dva desetljeća nakon Drugog svjetskog rata, Tokio je započeo s organizacijom grada za Olimpijske igre. Opsežne pripreme su osim gradnje novih i obnove postojećih sportskih objekata, uključivale i izgradnju novih uredskih i stambenih zgrada, potom izgradnju autocesta, željezničkih pruga, podzemnih željeznica, zračnih luka, hotela i sl., prenosi portal Olympics.

Možda je najistaknutija inicijativa bila izgradnja super brzog vlaka Shinkansen između Osake i Tokija koji je uvelike smanjio potrebno vrijeme putovanja i koji je demonstrirao japansku industrijsku i tehnološku snagu ostatku svijeta.

Izvrsna infrastruktura u Tokiju bila je ključna komponenta njegove uspješne kandidature za domaćinstvo Olimpijskih igara 2020. godine. Neka mjesta koja su korištena tijekom Olimpijskih igara 1964. godine, također će se ponovno koristiti i na igrama koje počinju ovaj tjedan, kao što su to primjerice Yoyogi National Gymnasium, Nippon Budokan i Tokyo Metropolitan Gymnasium.

Bitno je naglasiti da su ova, ali i razna druga mjesta održavanja igara 1964. godine ujedno ugostila brojne velike sportske i kulturne događaje, čime je u potpunosti ostvaren njihov potencijal.

Nove Olimpijske igre u Tokiju

Olimpijske igre u Tokiju trebale su se održati 2020. godine, međutim, uslijed pandemije koronavirusa odgođene su, a svečano otvaranje igara započinje 23. srpnja 2021. godine.

Pojedini sportski objekti koji su izgrađeni za prve Olimpijske igre u Tokiju, koristi će se i tijekom predstojećih novih igara, a ujedno su projektirane i građene neke nove fascinantne građevine.

Osam od ukupno 42 mjesta održavanja Olimpijskih igara u Tokiju ove godine potpuno su nova, a dizajnirali su ih japanski arhitekti, prenosi portal Archpaper.

U nastavku vam donosimo pregled nekih novih i nekih već postojećih konstrukcija koje će na par tjedana biti dom brojnim svjetskim sportašima i svim velikim svjetskim medijima.

Novoizgrađena mjesta održavanja

Olympic Stadium

Arhitekt: Kengo Kuma; Kapacitet: 68.000; Sport: ceremonija otvaranja/zatvaranja, nogomet, atletika

Olympic Stadium

Olympic Stadium | foto: Olympics

Olympic Aquatics Center

Arhitekti: Yamashita Sekkei i Cox Architecture; Kapacitet: 15.000, Sport: Plivanje, ronjenje, sinkronizirano plivanje

Olympic Aquatics Center

Olympic Aquatics Center | foto: Olympics

Ariake Arena

Arhitekt: Kume Sekkei; Kapacitet: 12.000; Sport: dvoranska odbojka

Ariake Arena

Ariake Arena | foto: Olympics

Olympic Village

Arhitekt: KGD; Kapacitet: 17.000

Olympic Village

Olympic Village | foto: KGD architecture

Ariake Gymnastics Center

Arhitekt: Nikken Sekkei; Kapacitet: 12.000; Sport: gimnastika

Ariake Gymnastics Center

Ariake Gymnastics Center | foto: Olympics

Starija arhitektonska postignuća

Yoyogi National Stadium

Arhitekt: Kenzo Tange; Kapacitet: 13.000; Sport: rukomet

Yoyogi National Stadium

Yoyogi National Stadium | foto: Olympics

Nippon Budokan
Arhitekt: Mamoru Tamada: Kapacitet: 41.000; Sport: judo

Nippon Budokan

Nippon Budokan | foto: Olympics

Sapporo Dome
Arhitekt: Hiroshi Hara; Kapacitet: 41.000; Sport: nogomet

Sapporo Dome

Sapporo Dome | foto: Olympics

Tatsumi Water Polo Centre

Arhitekt: Environment Design Institute: Kapacitet: 3.600; Sport: vaterpolo

Tatsumi Water Polo Centre

Tatsumi Water Polo Centre | foto: Olympics

Izu Velodrome

Arhitekt: Gensler and Schurmann Architects; Kapacitet: 1.800, tj. 4.300 s privremenim sjedećim mjestima; Sport: dvoranski biciklizam

Izu Velodrome

Izu Velodrome | foto: Olympics

Međutim, predstoji još vidjeti hoće li druge po redu ljetne Olimpijske igre u Tokiju omogućiti gradu infrastrukturne, ekonomske i razne druge pogodnosti, kao što je to bio slučaj s prvim Olimpijskim igrama u tom zaista impresivnom gradu koji svijet neprestano fascinira svojim urbanističko-arhitektonskim dosezima.

Novo izdanje do sada neviđenih Olimpijskih igara je pred vratima: Čudesan put urbanog razvoja Tokija
Share via
Copy link
Powered by Social Snap