Podignuta optužnica: Pripuz skinuo pečat i gradio nakon zabrane, sve se vuče još od 2023.
Podignuta je optužnica protiv zagrebačkog poduzetnika, Zorana Pripuza za bespravnu gradnju kampa na Murteru. Riječ je o slučaju koji se vuče od lipnja 2023. godine kada je zagrebačkom poduzetniku naloženo da zaustavi radove uz more, no on to nije učinio. Stoga se optužnica odnosi na protupravnu gradnju i skidanje te povredu službenog pečata i znaka. Treba svakako reći da paralelno USKOK provodi istragu zbog sumnjom za počinjenje kaznenih djela zlouporabe položaja i ovlasti te poticanje na zlouporabu položaja i ovlasti vezano uz izdavanje nezakonitih rješenja za ovu gradnju.
Pripuz zid | foto: screen shot you tube
Inspektorat je zatvorio Pripuzovo gradilište na Murteru 19. lipnja 2023. te zabranio pristup i daljnje radove. Unatoč odluci, radovi su nastavljeni te su na zapečaćeno gradilište dovedene dvije mobilne kućice. Navodno je planirana i izgradnja nekretnine, a uporište za to investitor je navodno nalazio u stanju čestice na rtu iz 1968. godine.
Šibensko-kninska županija, u kojoj se nalazi ova uvala na Murteru, odobrila je na spornom području pružanje smještaja za kamp od deset mobilnih kućica. No, nakon zabrane radova najavljena revizija te odluke.
Potom su u studenom 2023. krenula uhićenja zbog izdavanja nezakonitih rješenja za kamp pod sumnjom za počinjenje kaznenih djela zlouporabe položaja i ovlasti te poticanje na zlouporabu položaja i ovlasti. Rasplet ove istrage USKOK-a se još uvijek čeka, no Općinsko državno odvjetništvo u Šibeniku podiglo je protiv Pripuza optužnicu za protupravnu gradnju i skidanje te povredu službenog pečata i znaka.
Platoi, zid, terasa i mobilne kućice
U optužnici stoji kako je Pripuz od početka 2023. do rujna 2024. u zaštićenom obalnom pojasu od posebnog interesa za RH izvan područja građenja gradio objekte bez pravomoćne građevinske dozvole i glavnog projekta za građenje jednostavnih građevina. Navodi se kako je izgradio dva betonska platoa i dva betonska zida. Uz to, zabilježeno je i kako je iskopao jamu te izgradio kameni ogradni zid položen prema moru u dužini od 120 metara.
Na betonske platoe potom je postavio dvije mobilne kućice stambene namjene te nastavio parcelu kamenim zidom ograđivati od obale. Utvrđeno je i da je izgradio otvorenu terasu sa stepeništem, te postavio dva mobilna sanitarna čvora.
Također u optužnici mu se stavlja na teret da je i rubnjacima okružio zelene površine na kojima su izvedni hortikulturni radovi, te da je oko zelenih površina nasipao šljunak. Potom je stigla zabrana građenja na koju se oglušio, te dodatno izgradio terasu sa stepeništem uz prizemnu građevinu.
Odvjetnik: Nije građeno na pomorskom dobro
Nakon naloga inspekcije Pripuz je uklanjanje izgrađenih objekata zaustavio upravnom tužbom. Tada je njegov odvjetnik, Anto Nobilo, javnost uvjeravao kako u ovom slučaju nema govora o gradnji na pomorskom dobru.
– Premda je točno da je investitor gradio bez građevinske dozvole i izvan građevinskog područja, time nije prekršio zakon jer građevinska dozvola za zid u negrađevinskoj zoni nije ni potrebna. Također nije devastirao teren uz samu obalu jer je gradio na svom zemljištu, a ne na pomorskom dobru, poručio je tada Nobilo.
Doznajte ovdje detalje vezane uz glavne aktere u istragi USKOK u ovom slučaju zbog zlouporabe položaja i izdavanje nezakonitih rješenja za gradnju.
