Prvi tunel za brodove na svijetu bit će kao nevjerojatna špilja: Poseban izazov su miniranje i portali od 50 metara
U Norveškoj uskoro počinje gradnja prvog brodskog tunela na svijetu – tunela Stad, koji će omogućiti siguran prolaz kroz opasno područje obale. Bit će dugačak gotovo dva kilometra, a gradit će se slojevitim miniranjem metodom ‘bench mining’, a kako bi se spriječio prodor mora tijekom radova, na krajevima će privremeno ostati tzv. ‘doorstop’ barijere. Poseban izazov predstavljaju ogromni portali tunela, visoki 50 i široki 40 metara – sedam puta veći od standardnih cestovnih tunela. Projekt je vrijedan 5,04 milijarde norveških kruna, a izgradnja će trajati oko pet godina.
tunel Stad | Foto: Kystverket
Norveška će uskoro započeti izgradnju prvog tunela za brodove na svijetu. Riječ je o tunelu Stad, koji će omogućiti zaobilaženje istoimenog poluotoka u okrugu Vestland.
Povijesni presedan
Ono što ovaj projekt čini posebnim jeste činjenica da će to biti prvi brodski tunel u punoj veličini na svijetu. Tunel Stad bit će dug 1,7 kilometara (ukupno 2.200 metara, mjereno od vrha jedne konstrukcije do vrha na suprotnoj strani), visok 50 metara i širok 36 metara.
– Njegove dimenzije omogućit će siguran prolaz brodovima veličine obalnih linija Hurtigruten i Kystruten kroz opasne vode mora Stadhavet. Iako su u prošlosti građeni brodski kanali, nikada ranije nije izgrađen tunel ovakvih razmjera, rekli su nam iz Kystverketa, norveške državne organizacije zadužene za projekt tunela.
Za izgradnju tunela bit će potrebno ukloniti oko tri milijuna kubičnih metara stijene, što odgovara približno 5,4 milijuna kubičnih metara miniranih stijena ili 750.000 kamionskih utovara. Procijenjeni trošak izgradnje iznosi 5,04 milijarde norveških kruna, odnosno 425 milijuna eura, a radovi će trajati oko pet godina.
tunel Stad | Foto: Kystverket
Suvremena tehnologija
Kako kažu iz Kystverketa, tunel će više nalikovati velikoj, dugoj planinskoj špilji nego klasičnom tunelu. U njegovoj izgradnji koristit će se najsuvremenija tehnička rješenja. Gornji dio tunela isklesat će se na način sličan izgradnji cestovnih tunela. Nakon toga slijedi miniranje u dubinu, sloj po sloj, metodom poznatom kao ‘bench mining’. Tokom izgradnje, vjerovatno će na oba kraja tunela privremeno biti ostavljene tzv. ‘doorstop’ barijere – što znači da se neće minirati do konačne konture na -12 metara. Time će se spriječiti prodor vode i tunel održati suhim, iako je većim dijelom ispod nivoa mora.
Jedan od najvećih građevinskih izazova bit će izgradnja tunelskih portala. Oni će biti jednako veliki kao i sam tunel – visoki 50 metara i široki oko 40 metara, što je otprilike sedam puta više nego kod standardnih cestovnih tunela. Važno je napomenuti da tunel neće biti potpuno ispod morske površine. Iako će 13 metara prostora unutar tunela biti ispunjeno vodom, krajevi će tek naknadno biti otvoreni miniranjem, čime će se omogućiti dotok morske vode.
tunel Stad | Foto: Kystverket
Borba za izvođača radova
Šest izvođača prijavilo se za pretkvalifikaciju za izgradnju brodskog tunela Stad. Četiri su sada kvalificirana za podnošenje ponuda. Kako kaže glavni direktor Einar Vik Arset, završena je temeljita evaluacija zainteresiranih izvođača i s ponosom su uključeni četiri solidna izvođača u natjecanje za izgradnju prvog brodskog tunela na svijetu. Ovaj će korak osigurati zdravu konkurenciju, što bi trebalo utjecati na cijenu i kvalitetu projekta.
Izvođači koji ulaze u uži odabir su zajednički ulagači Skanska Norge AS i Vassbakk og Stol AS iz Norveške, AF Gruppen Norge AS, Eiffage Génie Civil iz Francuske te zajednički ulagači Acciona Construcción S.A i Bertelsen og Garpestad AS. To znači da su prijašnje dvije kineske kompanije ispale iz ‘igre’, odnosno konkurencije. Pogledajte ovdje kako izgleda milijunski tunel za šišmiše u Velikoj Britaniji.
