Rast cijena struje i plina: Tvrtke će plaćati 40 posto veće račune
Cijene brojnih energenata na svjetskim burzama enormno su porasle, pa je tako struja skuplja 2,5 puta, a plin čak 5 puta u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Takav porast cijena u Hrvatskoj trenutno plaća samo dio tvrtki kojima je istekao ugovor s prije dogovorenim cijenama te im stižu novi ugovori s oko 40 posto višom cijenom. Međutim, taj se udar nije prenio na račune koje za struju i plin plaćaju građani, a kako stvari stoje to se neće dogoditi ni do kraja ove godine.
U rujnu ove godine struja je skuplja 2,5 puta, a plin 5 puta u odnosu na isto razdoblje prošle godine | foto: HEP
U rujnu su cijene električne energije, plina i ugljena na mjerodavnim svjetskim burzama porasle čak više od 100 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, prenosi Jutarnji list. Međutim, taj se porast cijena nije odrazio na račune koje za struju i plin plaćaju građani te nema naznaka da će se to dogoditi do kraja ove godine.
Naime, inflaciju u svjetskoj energetici trenutno u Hrvatskoj plaća samo dio poduzetnika kojima su istekli ugovori sa starim cijenama te su im ponuđeni novi ugovori s povećanjima za navodno oko 40 posto. Stručnjaci pak procjenjuju da HEP i drugi opskrbljivači strujom neće na građane prevaliti povećani trošak nabave struje koji se događaju na burzama. Također, napominju da će cijene plina za kućanstvo ostati iste do kraja godine.
Najveći trošak podnosi HEP
– Rast cijena električne energije na burzi je osjetan, ali kupnja električne energije na burzi samo je jedan segment koji utječe na politiku cijena opskrbljivača električnom energijom, izjavio je za Jutarnji list Nenad Kurtović, savjetnik za energetsko tarifiranje u udruzi Splitski potrošač.
S obzirom na to da HEP Elektra u Hrvatskoj opskrbljuje više od 90 posto potrošača, kako u kućanstvima tako i u industriji, Kurtović smatra da će trošak skuplje električne energije na burzama ipak najviše podnijeti HEP, u čijem se sastavu također nalazi HEP Elektra.
– Vjerujem da poduzetnicima, kao što se može pročitati u medijima, stižu povećani računi za električnu energiju ako imaju takav poslovni odnos s opskrbljivačima, odnosno ugovore koji dopuštaju promjenu cijene zbog rasta cijene na burzama. To je strogo poslovni odnos u kojem svatko preuzima svoj dio rizika, i to tako u tržišnom gospodarstvu mora biti. HEP ima velike mogućnosti unutar svog sustava održati cijenu električne energije na postojećoj razini, komentirao je Kurtović.
HEP u mogućnosti kompenzirati troškove
Osim toga, dodaje da se unutarnje mogućnosti HEP-a za pokrivanje burzovnog rasta cijene struje sastoje u tome što je HEP proizvođač struje koji može regulirati potencijale. Drugim riječima, može ih uključivati ili isključivati ako oni proizvode struju iznad ili ispod cijene po kojoj se ona prodaje na tržištu.
Kurtović napominje da je HEP za 2020. godinu ostvario jako veliku dobit te da je također imao značajne dobiti iz prethodnih poslovnih godina, a osim toga je dio tih dobiti stavljao u rezerve društva. Sukladno tome, HEP može kompenzirati povećane troškove nabave električne energije na burzi.
Štoviše, Kurtović napominje da porast cijena električne energije na burzi ne mora biti nužno loš signal za male potrošače, odnosno kućanstva. Rast cijena električne energije na burzi, tvrdi on, povlači za sobom i rast prihoda proizvođača zelene energije. Njima pak država subvencionira proizvodnju kroz naknade za obnovljive izvore energije, koja je na računima građana.
Stanje s plinom
Dalibor Pudić, predsjednik Hrvatske stručne udruge za plin, slaže se s tim da se na svjetskom tržištu energenata događa drastičan rast cijena, međutim, smatra da nije riječ o dugoročnoj uspostavi cijena.
– Svjedoci smo općeg povećanja cijena gotovo svih roba i usluga na svjetskom tržištu, pa tako i energenata. Ako vam cijena električne energije ili plina u godinu dana poraste za 100 posto, onda je jasno da se radi i o dramatičnim razmjerima. No, uvijek je pitanje dugoročne održivosti cijena koje imamo sada, ali, da se ne zavaramo, i cijena koje smo imali prije pola godine. Kada govorimo o plinu, moja procjena da postojeća cijena od 40 ili 45 eura za megavatsat nije dugoročno održiva i da će doći do korekcije. Isto sam govorio kada je cijena bila 15 ili 20 eura za megavatsat, rekao je Pudić za Jutarnji list.
Dodaje da je potražnja za plinom veća od ponude, a trenutna cijena ne može ostati takva dugoročno. Također, kada će točno doći do korekcije cijena pak ovisi o dinamici tržišta i ponašanju ključnih aktera na njemu, a Pudić smatra da plinski biznis neće sebi dopustiti cijenu koja nije održiva.
Nadalje, Hrvatska energetska regulatorna agencije donijela je odluku o iznosu tarifnih stavki za javnu uslugu opskrbe plinom u ožujku ove godine te je na snazi do kraja godine. Ta je odluka zapravo ključna kada se radi o odrazu cijena plina na svjetskom tržištu na cijene plina u kućanstvu. Naime, Pudić tvrdi da se cijene u ugovorima koje potrošači imaju s opskrbljivačima plinom prema toj odluci ne mogu mijenjati zbog poremećaja na tržištu. Dodaje da sljedeće godine slijedi nova odluka HERA-e te smatra da ponuda plina neće biti u podređenom položaju u odnosu na potražnju.
Državna tvrtka
U slučaju da HEP Elektra odluči povećati cijenu električne energije za kućanstva, dužni su o tome obavijestiti potrošače 30 dana prije novog obračuna po novim cijenama, navodi Jutarnji list. To što je HEP potrošačima već poslao račune do veljače iduće godine, ne sprečava ga da izda nove povećane račune ili pak da na kraju obračunskog razdoblja naplati razliku u cijeni.
Naime, novo očitanje brojila je preduvjet novih cijena struje, međutim, za opskrbljivače koji u sistemu nemaju pretežito brojila na daljinu to je zapravo samo dodatan trošak. HEP za korekciju cijena ne treba dopuštenje regulatora Hrvatske energetske regulatorne agencije, već je u tom pogledu potpuno slobodan oko formiranja cijena. Također, HEP je u državnom vlasništvu pa i to ima veliku važnost u cijeloj situaciji.
