HEP provodi povijesni projekt obnove zagrebačke vrelovodne mreže: Evo koji kvartovi će biti bez tople vode

HEP-Toplinarstvo u razdoblju od 2021. do 2023. godine provodi povijesno ulaganje u toplinski sustav grada Zagreba. Naime, riječ je o izuzetno značajnom projektu pod nazivom Revitalizacija vrelovodne mreže na području grada Zagreba, čija vrijednost iznosi 700 milijuna kuna s PDV-om, a čak 421,5 milijuna kuna sufinancira se bespovratnim sredstvima iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Projektom će se revitalizirati trećina zagrebačke vrelovodne mreže, a ciljevi su povećanje pouzdanost i sigurnost centralnog toplinskog sustava grada Zagreba. Donosimo vam u kojim će se zagrebačkim kvartovima, u razdoblju od 25. kolovoza 2021. do 15. rujna 2021. godine, privremeno obustaviti isporuka tople vode krajnjim korisnicima.

HEP-Toplinarstvo u razdoblju od 2021. do 2023. godine provodi izuzetno značajan projekt Revitalizacija vrelovodne mreže na području grada Zagreba, koji se velikim dijelom sufinancira iz EU fondova te predstavlja povijesno ulaganje u toplinski sustav grada Zagreba. Naime, projektom će se revitalizirat gotovo trećina dionica zagrebačke vrelovodne mreže, čime će se povećati pouzdanost i sigurnost centralnog toplinskog sustava.

Zbog radova na spomenutoj revitalizaciji vrelovodne mreže, HEP-Toplinarstvo u razdoblju izvan ogrjevne sezone vrši povremene obustave isporuke tople vode krajnjim korisnicima u zagrebačkim naseljima stoga mole sve građane za razumijevanje i strpljenje.

Vrelovodna mreža u Zagrebu

HEP-Toplinarstvo u centralnom toplinskom sustavu grada Zagreba upravlja vrelovodnom distribucijskom mrežom ukupne duljine 227,3 kilometara na koju je spojeno više od 100.000 krajnjih kupaca. Naime, više od polovice te postojeće vrelovodne mreže u Zagrebu je izgrađeno u razdoblju između 1962. i 1995. godine i to pomoću klasičnog polaganja čeličnih cijevi u betonskom kanalu.

Ipak, takva tehnologija je zastarjela i podložna vanjskim utjecajima poput visoke razine podzemnih voda i prodora oborinskih voda u betonske kanale, što ujedno pogoduje propadanju vrelovodnih cijevi i nastanku korozije. S druge strane, to potom dovodi do povećanih toplinskih gubitaka, povećanog broja puknuća vrelovodnih cijevi i prekida opskrbe toplinskom energijom krajnjim kupcima.

Projekt revitalizacije u iznosu od 700 milijuna kuna

Upravo se zbog toga ogromnim projektom Revitalizacija vrelovodne mreže na području grada Zagreba, u okviru operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020., planira revitalizirati gotovo trećina dionica zagrebačke vrelovodne mreže. Zapravo, radi se o 68,5 kilometara mreže dotrajalih vrelovoda od ukupno 227,3 kilometara vrelovodne mreže u Zagrebu.

Ukupna vrijednost ovog projekta iznosi 700 milijuna kuna, što bez PDV-a predstavlja trošak projekta od 556,1 milijun kuna. Od tog iznosa, čak 421,5 milijuna kuna financira se bespovratnim sredstvima iz Europskog fonda za regionalni razvoj, dok će Hrvatska elektroprivreda iz vlastitih sredstava u provedbu projekta investirati 134,6 milijuna kuna. S obzirom na spomenute brojke, riječ je o do sada najvećem iznosu koji je Hrvatskoj elektroprivredi dodijeljen iz fondova Europske unije.

Tako će se postojeća vrelovodna mreža, u razdoblju od 2021. do 2023. godine, revitalizirati modernijom tehnologijom beskanalnog polaganja predizoliranih cijevi, čime će se povećati pouzdanost i sigurnost centralnog toplinskog sustava grada Zagreba.

Kvartovi bez tople vode

Zbog radova na spomenutoj revitalizaciji vrelovodne mreže, HEP-Toplinarstvo u razdoblju izvan ogrjevne sezone vrši povremene obustave isporuke tople vode u brojnim zagrebačkim naseljima. Tako će se u periodu od 25. kolovoza 2021. do 15. rujna 2021. godine privremeno obustaviti isporuka tople vode svim krajnjim kupcima u naseljima Dugave, Sloboština i Jakuševec te dijelu krajnjih kupaca u naseljima Travno, Savica, Borovje, Trešnjevka, Srednjaci, Jarun, Gajevo, Staglišće, Vrbani i Malešnica.

Ciljevi projekta

Iz zagrebačkog vrelovoda ističu neke od glavnih ciljeva ovog važnog projekta za grad Zagreb. Naime, prvenstveno to su povećanje energetske učinkovitosti toplinskog sustava, povećanje pouzdanosti opskrbe toplinskom energijom, smanjenje toplinskih gubitaka, smanjenje gubitaka nadopune pogonske vode, smanjenje broja hitnih intervencija u sustavu, smanjenje emisija onečišćujućih tvari u okoliš te povećanje zadovoljstva krajnjih kupaca toplinske energije.

Predviđeni rezultati projekta

Također, predviđa se da će ovaj povijesni projekt omogućiti smanjenje toplinskih gubitaka za približno 28 posto, gubitaka nadopune pogonske vode za približno 47 posto te broja hitnih intervencija na rekonstruiranim dionicama vrelovoda za 90 posto u odnosu na stanje u 2018. godini. Također, smanjenje gubitaka toplinske energije će rezultirati i smanjenjem proizvodnje toplinske energije te posljedično smanjenjem emisija onečišćujućih tvari u okoliš. Osim toga, predviđa se da će se dvije godine nakon provedbe ovog projekta, odnosno u 2025. godini smanjiti emisija ugljičnog dioksida za 11.104 tone u odnosu na stanje prije revitalizacije.