Revizorski sud zamijetio kašnjenja u iskorištavanju sredstava iz Mehanizma za oporavak i otpornost
Kad je Europska unija odlučila pojedinim državama članicama u post-pandemijskom periodu dodijeliti sredstva u sklopu Mehanizma za oporavak i otpornost (RRF), namijenila je ukupno 648 milijardi eura, kako zajma tako bespovratnih sredstava kao privremeni instrument za izlazak iz krize i za jačanje gospodarstva. U novom izvješću Europskog revizorskog suda zamijećena su kašnjenja u iskorištavanju dodijeljenih sredstava. Iako su za iskorištavanje sredstava predviđeni samo okvirni rokovi, te u trenutku plaćanja nije uvjetovano dosezanje ključnih etapa, pretfinanciranje je ipak neizravno povezano s postizanjem ciljnih vrijednosti, a ako mjere nisu dovršene nije predviđena mogućnost za povratak financijskih sredstava.
euri | unsplash
Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021.-2026. (NPOO) temeljni je dokument za korištenje sredstava dostupnih Republici Hrvatskoj u okviru instrumenta ‘EU nove generacije’. Ovaj instrument, stoji na stranicama Središnje agencije za financiranje i ugovaranje, povijesni je paket Plana oporavka Europske unije, prvi takav osmišljen kako bi se europsko gospodarstvo što prije oporavilo od posljedica uzrokovanih pandemijom COVID-19. Unutar njega uveden je Mehanizam za oporavak i otpornost, zamišljen da bi se iz njega državama članicama, kroz vlastite planove za oporavak i otpornost omogućilo korištenje bespovratnih sredstava.
Za izlazak iz krize i otpornije gospodarstvo
Europska unija odlučila je ‘dodijeliti’ sredstva Mehanizma za oporavak i otpornost (RRF) nekim državama članicama kao privremeni instrument i najvažniji element plana da izađu iz krize i izgrade otpornije gospodarstvo. U sklopu Mehanizma, za ulaganja u reforme i projekte namijenjeno je ukupno 648 milijardi eura, odnosno 357 milijardi eura bespovratnih sredstava, te 291 milijardi eura zajmova.
Iako se u iskorištavanju sredstava iz RRF-a napreduje, stoji u tematskom izvješću Europskog revizorskog suda, općenito je zamijećeno kako dolazi do kašnjenja. Nadalje, iako su rokovi okvirni, njima se utvrđuje planirani raspored provedbe u svakoj državi članici te tako pomaže u utvrđivanju kašnjenja te povezanih problema i rizika u provedbi RRF-a. Potom na temelju rokova Sud procjenjuje dolazi li do kašnjenja u provedbi, a sud je zaključio kako kašnjenja svakako ima.
Postizanje ciljeva ugroženo
Inače, Mehanizam za oporavak i otpornost (RRF) vrijednost iznosi 724 milijarde eura, uspostavljen je kao odgovor na pandemiju bolesti COVID-19. Uz kašnjenja, iskorištavanje sredstava iz Mehanizma za oporavak i otpornost napreduje, zbog čega za sve države i dalje postoje rizici za dovršetak mjera, a samim time i za postizanje ciljeva RRF-a. Pritom, sud je utvrdio kako u Uredbi u RRF-u nije predviđena mogućnost za povratak financijskih sredstava ako mjere nisu dovršene.
Također, iako se ne spominje direktno Hrvatska, dokument koji izvještava o dosadašnjem napretku iskorištavanja sredstava, samo po sebi razumije se kako isto spada u one države članice kojima trošenje ne ide prema predviđenom planu. U trenutku plaćanja nije uvjetovano dosezanje ključnih etapa i ciljnih vrijednosti, ali valja istaknuti kako je pretfinanciranje ipak neizravno povezano s njihovim dosezanjem ako se taj iznos razmjerno poravnava iz naknadnih plaćanja.
U Hrvatskoj se troši na obnovu zgrada
Podsjetimo, NPOO, temeljni dokument za korištenje sredstava dostupnih Hrvatskoj unutar kojega su uvedene mjere i Mehanizma oporavka i otpornosti, provodi se u razdoblju od 2021. do 2026. godine, dok ukupna vrijednost raspoloživih sredstava iznosi 6,3 milijarde eura bespovratnih sredstava te 3,6 milijarde eura zajmova. Hrvatski je, prema objavi iz srpnja ove godine uplaćeno čak 822 milijuna eura. Usvojen je od Vlade RH i odobren od strane Europske komisije u srpnju 2021. godine.
Raspored ulaganja po komponentama NPOO-a podijeljeno je na različite sektore. Tu su tako sektor gospodarstva, javne uprave, pravosuđa, državne imovine, obrazovanja, znanosti i istraživanja, tržišta rada i socijalne zaštite, zdravstva, kao i inicijative za obnovu zgrada. Budući da su u godini pandemije Hrvatsku iznenada pogodili potresi koji su uzrokovali značajnu materijalnu štetu.
Budući da je Hrvatska u procesu obnove, rekonstrukcije i revitalizacije pogođenih područja, pri čemu nije samo vraćanje na prvotno stanje, već potpuna transformacija u zgradarstvu, kako bi se zgrade potpuno ojačale, velik dio NPOO-a korišten je za realizaciju ovog cilja. Energetski neučinkovite zgrade, naime, čine jednu trećinu fonda zgrada, za što će biti potrebno energetski obnoviti. Energetska obnova kulturnih dobara rezultat koje će biti i smanjenje projektirane potrošnje energije (Ohnd ili Eprim) od najmanje 20 posto u zgradama koje imaju status kulturnog dobra, a obnovit će se u okviru NPOO-a, stoji u Sažetku nacrta Plana Vlade Republike Hrvatske iz ožujka 2021.
Od 56 projekata koji bi se trebali realizirati u Splitsko-dalmatinskoj županiji, ovdje pronađite glavne.
