Toplotni udar: Možemo li zbog ekstremnih temperatura opet ostati bez struje i kako to spriječiti?
Pred kraj lipnja, velik dio naše obale, no i dijelovi BiH, Crne Gore i Albanije ostali su bez struje. Nestanak struje trajao je par sati, a vrlo brzo pojavile su se razne spekulacije o tome zašto je došlo do nestanka. Tako se govorilo o požaru u Crnoj Gori pa i o kvaru na dalekovodu u Albaniji i u Grčkoj. Nakon što su odreagirali stručnjaci, negirali su nagađanja pa su kao mogućnosti naveli preopterećenje mreže. Mreža može biti preopterećena zbog više razloga, a unatoč analizi koju HOPS provodi, ova greška u sustavu nije se uspjela preduhitriti. Opterećenje je inače povećano ljeti, a postoje i načini kako ga smanjiti.
opterećenje električne mreže | Foto: Canva
Pred kraj lipnja, dio Hrvatske, no i Crna Gora, Bosna i Hercegovina i Albanija na par sati ostale su bez struje. Budući da je distribucija električne energije povezana diljem ‘Balkana’, iza podneva u petak 21. lipnja struja je nestala u više država jugoistočnog Mediterana. Kao najveći razlog za pad cijelog sustava okrivljene su visoke temperature.
To jest, povećano opterećenje sustava koje se javlja za vrijeme vrućina. Budući da se za ovaj tjedan očekuje daljnji rast Celzijusa, možemo li se bojati da će se isti scenarij ponoviti? Iz Hrvatskog prijenosnog sustava (HOPS-a) opisali su nam zašto do opterećenja sustava uopće dolazi. No, prvo nešto više o recentnom događaju.
Različite spekulacije
Kad je diljem jednog dijela Balkana nedavno nestalo struje, budući da je nestanak pogodio više država, odmah su se javile razne spekulacije oko razloga ovog događaja. Govorilo se tako da je došlo do kvara na dalekovodu između Albanije i Grčke, a s druge strane da je sve skrivio požar u crnoj Gori. Nakon što su sve komentirali stručnjaci kao najlogičnije objašnjenje ostalo je preopterećenje sustava.
Jedan elektroinženjer i energetski stručnjak objasnio je drugu mogućnost i objasnio svoj stav. Upozorio je na to da stručnjaci na Balkanu godinama unazad upozoravaju na gubitke u prijenosu i u distribucijskom sustavu. Stručnjak Miloš Zdravković je za n1info.hr rekao i kako su sustavi neodržavani, a u proizvodne pogone se ne ulaže.
Pad unatoč analizi
Drugi je stručnjak, direktor Sektora za vođenje elektroenergetskog sustava HOPS-a Danko Blažević, nakon pada sustava podsjetio da su se slični nestanci ranije događali. Doduše, ne nedavno. Neki su se događali na ovim prostorima za vrijeme Domovinskog rata, dok se jedan dogodio i 2003. godine u Italiji.
Prema Blaževiću, analiza preopterećenja redovito se radi, odnosno doznaje se hoće li ispad bilo kojeg elementa mreže, poput dalekovoda ili trafostanice izazvati preopterećenje i na ostalim elementima mreže. Posljednji put kada je nestalo struje, komentirao je, u mreži se dogodilo nešto što nije česta pojava, za slobodnadalmacija.hr.
– Tokovi energije se automatski preraspodjeljuju na ostatak mreže koji je u pogonu, jer i dalje proizvedena energija mora doći do potrošača. I dogodila se situacija da mreža koja je morala preuzeti svu tu energiju to nije mogla, jer je bila preoptrerećena i dogodio se tzv. kaskadni ispad (krene naglo ispadanje više elemenata mreže i onda se odjednom sve uruši), rekao je Blažević.
Do ovakvog događaja može doći zbog bilo kakvog vida preoopterećenja mreže, prije svega jer ljudi za vrijeme visokih temperatura pojačano koriste električne uređaje kako bi ohladili prostorije. Isto tako, na nekim dijelovima mreža jednakih kapaciteta može ‘patiti’ i od povećane izgradnje i apartmanizacije.
Povezanost na veći sustav
Znači li to da smo ljeti kad su veće vrućine uvijek više ugroženi od nestanka struje, a ako da, zašto se to događa? Iz HOPS-a su nam objasnili kako funkcionira sustav opskrbe električnom energijom pa su razložili zašto bi prilikom velikog opterećenja do nestanka struje moglo doći na većem području.
Tehnički gledajući, objasnili su iz HOPS-a, europski EES cjelina je međusobno povezanih EES-ova kontinentalne Europe, Skaldinavije, Velike Britanije i Irske, a od iduće godine priključit će se i Baltičke države. Dijelovi ovog europskog sustava koji su povezani izmjeničnim naponom čine sinkrona područja. Hrvatski dio spada u sinkrono područje kontinentalne Europe, a sinkroni su stoga što je frenkvencija jednaka u cijelom području.
– Povijesno gledajući, EES-ovi su se najprije razvijali unutar područja pojedinih država, ali s vremenom su se ti pojedinačni EES-ovi sve više povezivali prekograničnim (interkonekcijskim) vodovima jer je zaključeno da su veći sustavi stabilniji, tj. imaju veću sposobnost da odgovore na poremećaje kao što su ispadi dijelova mreže, proizvodnih i/ili potrošačkih jedinica, rekli su iz HOPS-a.
Snaga mreže u Hrvatskoj
U Hrvatskoj, hrvatski elektromagnetski sustav (EES) čine proizvodni objekti i postrojenja, prijenosna i distribucijska mreža i potrošači električne energije na području RH. Dok u Europi u svim državama u prijenosnu mrežu spada mreža naponske razine 200 kilovata i više, pojedine države mogu se dogovoriti za niže naponske razine.
U hrvatskom EES-u, primjerice, mreža od 110 kilovata spada u prijenosnu mrežu koja je u nadležnosti HOPS-a. S druge strane, ona naponskih razina 35 kilovata i manje distribucijska je mreža u nadležnosti HEP ODS-a.
Prijenosna mreža kao zadatak ima prenositi velike količine električne energije na velike daljine, odnosno ima zadatak preuzeti električnu energiju od velikih proizvodnih jedinica. Predaje tu električnu energiju velikim kupcima dok distribucijska mreža provodi lokalnu predaju.
Nadzor hrvatskog EES-a
Kao sustav, HOPS podrazumijeva planiranje, nadzor i upravljanje u stvarnom vremenu, kao i analizu rada hrvatskog EES-a, o kojoj je Blažević govorio. Svejedno, i unatoč analizi u ovom povezanom sustavu može doći do prevelikog opterećenja.
– Vođenje EES-a predstavlja nadzor pogona prijenosne mreže, izvođenje sklopnih operacija, davanje regulacijskih naloga, koordinaciju službi na terenu, koordinaciju s operatorom distribucijskog sustava korisnicima mreže, i tržišnih sudionika. Pri tom se kao mjera sigurnosti pogona proglašavaju različita pogonska stanja: normalan pogon, ugrožen normalan pogon, poremećeni pogon, raspad EES-a i ponovna uspostava sustava, govore iz HOPS-a.
Između ostalog, zadatak je i uočiti promjene i okolnosti u mreži poput većeg opterećenja. Dođe li do nepovoljnog pogonskog događaja ili preopterećenja jedinice mreže, u kojem nisu zadovoljeni svi kriteriji sigurnosti, normalan pogon može postati ugrožen ili poremećen, a upravo to se i dogodilo.
Što se može napraviti?
Ljeti je opterećenje znatno veće jer se istovremeno koristi više električnih uređaja za hlađenje. Isto tako, postoje područja na kojima je električna mreža davno izgrađena, dok su se do danas jako izgradila. Zato vrijedi znati kako postupati da bi se i ljeti regulirala potrošnja električne energije, pogotovo u gusto naseljenim mjestima.
Određeni uređaji za hlađenje, na primjer, troše manje električne energije od drugih, a mudro je i ne imati istovremeno uključene svu struju u kući. Vrijedi provjeriti i da vam svi uređaji ispravno funkcioniraju jer neispravni troše više energije. Pritom je korisno znati da korištenje pametnih utičnica kontrolira potrošnju električne energije.
Uz to, postoji i uređaj, limitator, koji kod kupaca ograničava strujno opterećenje. Riječ je o uređaju za koji je limitirana snaga određena prema Odluci o ugovorenoj snazi priključka, a koju definira sam kupac. Ipak, prema Pravilniku o općim uvjetima za korištenje mreže i opskrbu električnom energijom, svaki kupac potrošnjom mora zadovoljiti uvjet ograničenja.
Obnovljivi izvori energije u Hrvatskoj su u padu. Što je o tome rekla Hrvatska gospodarska komora, doznajte ovdje.
