Uskoro stupa na snagu novi Zakon o raspolaganju imovinom: Trebao bi ubrzati investiranja
Novi Zakon o raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske bi trebao stupiti na snagu 1. siječnja 2024. godine, a glavni cilj istoga je postići funkcionalnu i financijsku decentralizaciju raspolaganja i upravljanja nekretninama. Upravo zbog toga bi se trebalo omogućiti ubrzavanje investiranja.
Papirologija | foto: Pixabay
Potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić u Gospiću je predstavio ciljeve novog Zakona o raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske, a u Ličkom Osiku obišao zgrade koje se obnavljaju.
– Zakon, kojim se želi postići funkcionalna i financijska decentralizacija raspolaganja i upravljanja nekretninama, na snagu bi trebao stupiti 1. siječnja i trebao bi omogućiti ubrzavanje investiranja, jer će u narednoj godini državnim nekretninama raspolagati županije, gradovi sjedišta županija i ostali veliki gradovi, rekao je Bačić.
Umjesto da se na jednom mjestu, tj. u Ministarstvu, rješava godišnje deset tisuća zahtjeva, nakon usvajanja novog zakona taj će posao raditi 46 institucija u županijama i u većim gradovima, najavio je Bačić. To će ubrzati rješavanje postupaka i pojednostaviti procedure te omogućiti decentralizirano financiranje, pri čemu će se 20 posto troška po nekretnini preusmjeriti lokalnim jedinicama.
Bačić se na sastanku u Gospiću upoznao sa imovinsko-pravnim problemima investitora na terenu koje je potrebno riješiti da bi se ubrzali postupci vezani uz komunalne, gospodarske i prometne projekte u Ličko senjskoj županiji. Ministar je obišao i Lički Osik gdje traje cjelovita te energetska obnova 10 zgrada u vrijednosti od 2,9 milijuna eura.
Cjelovita i energetska obnova 387 stambenih zgrada
Kazao je kako se obnova, koja se financira iz fondova EU i državnog proračuna, radi po pravilima struke pa se ne bi smjelo dogoditi da ‘nakon vrlo kratkog vremena padaju fasade i slično’. Nazvavši plan hvalevrijednim, Bačić je najavio da će se do kraja 2025. godine obnoviti 387 zgrada koje su bile u javnim, državnom ili društvenom vlasništvu, a sada su u mješovitom vlasništvu, države i bivših korisnika stanova.
Obnavljaju se po programu stambenog zbrinjavanja sukladno Programu suzbijanja energetskog siromaštva na područjima posebne državne skrbi, u Kninu, Drnišu, Bekovcu, Obrovcu, Slunju, Udbini, Lapcu, Korenici, Staroj Gradiški, Iloku i na drugim ratom devastiranim područjima.
– U Hrvatskoj je Programom suzbijanja energetskog siromaštva predviđena cjelovita i energetska obnova ukupno 387 stambenih zgrada u vrijednosti od 47 milijuna eura, što će se financirati europskim sredstvima po Nacionalnom planu oporavka i otpornosti, te iz državnog proračuna, rekao je Bačić.
Pojasnio je da će nakon obnove stanovanje biti jeftinije, odnosno trebalo bi se izbjeći energetsko siromaštvo, u kojem kućanstva na energiju troše više od deset posto svih svojih primanja. Na području Ličko-senjske županije Programom je ukupno obuhvaćeno 56 stambenih zgrada, u Ličkom Osiku 32, u Korenici 13, Udbini šest, Donjem Lapcu četiri i u Otočcu jedna.
POS u Perušiću
Ministar je u pratnji župana Ernesta Petryja obišao i gradilišta poticane stanogradnje (POS) u Perušiću u naselju Kunjača, za što je država darovala građevinsko zemljište. Država je predvidjela i darovanje građevinskog materijala za izgradnju obiteljske kuće sukladno Zakonu o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima. Od postojećih 46 formiranih građevinskih čestica, 14 je slobodno za dodjelu novim korisnicima stambenog zbrinjavanja.
Novinari su upitali ministra Bačića ima li opravdanja da Općina Sveti Filip Jakov bespravno gradi turističku terasu, uz argument da je izdavanje građevinske dozvole presporo, a Bačić je odgovorio da je apsolutno neprihvatljivo da općina sama krši zakone.
– Ako bi netko trebao pokazati kako se provode projekti onda su to ministarstva, državna tijela, te upravna tijela županija i gradova i općina i nema nikakvog opravdanja za provođenje bespravne ili divlje gradnje, rekao je Bačić.
Opravdanje tražiti u predugačkom procesu ishođenja građevinske dozvole također smatra neprihvatljivim rekavši da u Hrvatskoj građevinsku dozvolu nije teško ishoditi, ako je sve riješeno prostornim planom i nakon rješavanja imovinsko-pravnih odnosa.
Investitor treba ispuniti pretpostavke
Pod pojmom ishođenja građevinske dozvole neopravdano se smatraju i poslovi ‘prethodnih pitanja, a to su često neriješeni imovinsko-pravni odnosi, tj. činjenica da u zemljišnim knjigama nisu kao vlasnici navedeni investitori’. Rekao je i da je investitor taj koji je trebao u konkretnom slučaju ispuniti pretpostavke, a to je nadležna jedinica lokalne samouprave. Objasnio je da se tada ne bi kasnilo u ishođenju građevinske dozvole.
Pojasnio je da se u Hrvatskoj izdavanje građevinskih dozvola decentraliziralo, te se za projekte od lokalnog značaja dozvole izdaju u nadležnim županijskim ili upravnim odjelima velikih gradova. Ministar je rekao da nema opravdanja ni za koga da gradi bespravno i naglasio da je izdavanje dozvola u pravilu brzo.
Konstatirao je da župane i gradonačelnike velikih gradova, u slučajevima kada to nije tako, treba upitati o okolnostima funkcioniranja upravnih tijela koje izdaju dozvole, a kojima upravljaju upravo oni.
Bačić je nezadovoljstvo u turističkim mjestima gdje još traju građevinski radovi, iako je na ljetovanje došlo već puno turista, komentirao riječima da prekršitelje treba sankcionirati i inzistirati na prestanku radova na otvorenom, kako bi se turistima omogućio odmor, a destinacijama da im turisti i dalje dolaze.
