Velika investicija u Dalmaciji: Za ulog od 14 milijuna eura transformacija zapuštene luke
U šibenskoj luci uskoro započinje veliki infrastrukturni projekt vrijedan 14,4 milijuna eura, kojim se planira izgradnja spojne obale između gata Dobrika i obale Rogač. Sada slijedi potraga za izvođačem radova, dok projekt uključuje sanaciju zapuštenog i tehnički neadekvatnog obalnog pojasa te izgradnju nove obale i operativnog platoa, čime će se omogućiti puni radni kapacitet i sigurnost u dosad nefunkcionalnoj zoni luke. Tijekom radova planirano je uklanjanje dotrajalih struktura, ponovna uporaba dijela materijala te pažljivo gospodarenje otpadom u skladu s ekološkim standardima. Cilj je stvoriti jedinstven, stabilan i suvremeno opremljen lučki prostor koji zadovoljava sve tehničke i sigurnosne zahtjeve.
rekonstrukcija šibenske luke, Šibenik | Foto: Luka Šibenik
Nastavlja se val modernizacije i rekonstrukcije luka i lučica na hrvatskoj obali. Ovoga puta na redu je Šibensko-kninska županija, gdje je u pripremi veliki projekt izgradnje spojne obale između gata Dobrika i obale Rugač u samoj šibenskoj luci. Za potrebe projekta u sustavu javne nabave raspisan je natječaj za izvođača radova, ukupne vrijednosti 14.401.600 eura. Riječ je o ključnom infrastrukturnom zahvatu u sklopu rekonstrukcije i modernizacije luke Šibenik.
Prostor koji nije u funkciji
Cilj ovog zahvata jest sanacija postojećeg neuređenog i funkcionalno zapuštenog obalnog pojasa, kako bi se stvorio jedinstveni, povezani lučki prostor koji može zadovoljiti suvremene tehničke i sigurnosne zahtjeve pomorskog prometa. Prostor između gata Dobrika i obale Rogač trenutačno je izvan funkcije, neuređen te ne predstavlja dio operativne površine luke.
Pritom je središnji dio obale osiguran betonskim blokovima, dok su bočni dijelovi izvedeni kao nasipi od nasutog kamenog materijala, bez tehničke zaštite od valova i utjecaja mora. Takva konfiguracija terena nije stabilna, a uz obalu se nalaze obrasli dijelovi s niskim i visokim raslinjem, što dodatno narušava sigurnost i vizualni identitet prostora.
Zahvatom će se postojeći obalni rub s obje strane sanirati uklanjanjem dotrajalih struktura, uključujući dio istočnog gata Dobrika te zapadni završetak obale Rogač. Istodobno će se izgraditi nova spojna obala koja će infrastrukturno objediniti područje i omogućiti njegovu punu operativnu funkcionalnost.
rekonstrukcija šibenske luke, Šibenik | Foto: Luka Šibenik
Obuhvat zahvata
Obuhvat zahvata definiran je prostorom između dvije postojeće obalne linije: na zapadu se nalazi istočni rub gata Dobrika, a na istoku završetak operativne obale Rogač. Unutar tog područja predviđa se izgradnja novog obalnog zida koji će ujediniti oba segmenta u cjelinu. Trenutačna konfiguracija terena uključuje betonske blokove u sredini, koji čine ostatke nekadašnje stabilizacije, te bočne nasipe načinjene od nasutog kamenja. Nasipani dijelovi strmo se spuštaju u more, sve do kote oko -8 metara, bez tehničke zaštite lica nasipa od djelovanja mora.
Važno je naglasiti da će se tijekom izvođenja radova izvršiti pažljivo uklanjanje postojećih struktura koje se više ne mogu uklopiti u novu konfiguraciju obale. Dio materijala koji se procijeni kao upotrebljiv koristit će se za ispunu iza novog obalnog zida, čime se smanjuje potreba za dopremom novog materijala.
Preostali, neupotrebljivi materijal bit će zbrinut u skladu s važećim zakonodavnim okvirom, s posebnim naglaskom na zaštitu okoliša i pravilno gospodarenje građevinskim otpadom. Uz samu obalu predviđena je i izgradnja operativnog platoa koji će omogućiti pristup lučkim vozilima, strojevima i korisnicima luke, čime će se značajno povećati funkcionalnost i sigurnosni standardi u zoni koja do sada nije bila iskorištena.
rekonstrukcija šibenske luke, Šibenik | Foto: Luka Šibenik
Postojeće stanje obale
Trenutačno stanje obale u zoni između Dobrika i Rogača karakterizira kombinacija preostalih struktura nekadašnje obale i improviziranih nasipa od lomljenog kamenja. Središnji dio obale čine betonski blokovi koji su položeni u prošlosti radi stabilizacije nasipa, dok su na bočnim dijelovima prisutni nestručno nasuti kamenolomni materijali. Takav sustav ne pruža dugoročnu stabilnost, a lica nasipa izložena su konstantnom djelovanju mora, što ubrzava njihovu degradaciju.
Uz obalu se nalazi i gusta vegetacija, uključujući nekoliko stabala koja su samonikla i dodatno destabiliziraju tlo. Pristup obali otežan je zbog nagiba nasipa i obraslosti, a takvo stanje ne zadovoljava niti osnovne sigurnosne standarde za obalnu infrastrukturu. Dubina mora uz nasip kreće se između -6 i -8 metara, a teren pokazuje jasne znakove erozije i pomaka.
S postojećeg platoa Dobrika moguće je primijetiti da obalna linija odstupa od projektirane geometrije, a postojeća konstrukcija više ne može jamčiti stabilnost niti sigurnost za bilo kakvo operativno korištenje. Uzevši u obzir sve tehničke, sigurnosne i okolišne aspekte, rekonstrukcija i izgradnja spojne obale nameću se kao nužan korak u funkcionalnoj obnovi ovog dijela luke.
rekonstrukcija šibenske luke, Šibenik | Foto: Luka Šibenik
Postojeće stanje obale Dobrika
U prethodno izrađenom izvedbenom projektu koji se bavio modernizacijom luke Šibenik, provedena su detaljna podmorska ispitivanja duž obale Dobrika, kako bi se utvrdilo stanje postojećih konstrukcija. Tom prilikom zabilježena je prisutnost masivnih betonskih blokova koji formiraju obalni zid, s prosječnim dimenzijama oko dva metra. Ovi blokovi pokazuju znakove površinskih oštećenja, najčešće na rubovima i kutovima – te su mjestimično obrasli morskom vegetacijom, što otežava inspekciju i održavanje.
Analizom spojeva između betonskih blokova utvrđena su lokalna proširenja vertikalnih dilatacija, što upućuje na pomicanje i neravnomjerno slijeganje konstrukcije kroz vrijeme. Također je izmjereno odstupanje lica obale od planirane osi, pri čemu odstupanja dosežu i do 50 centimetara, što može uzrokovati probleme kod manevriranja brodova i operativnih aktivnosti na gatovima.
Unatoč tim nedostacima, obala Dobrika još uvijek je djelomično u funkciji. Na pojedinim mjestima opremljena je polerima i koristi se za privez manjih plovila. Međutim, postojeće stanje ne zadovoljava standarde koji bi omogućili sigurno i učinkovito korištenje u sklopu suvremene lučke infrastrukture.
Konstrukcija obale temelji se na blokovima koji su dodatno betonirani na kamenitu podlogu, s površinskom zaštitom u obliku kamenog opločenja. Dubina uz obalu iznosi približno 9,5 metara, što je dovoljno za većinu operacija, ali loše stanje obale i njezina statička nesigurnost zahtijevaju hitnu sanaciju i integraciju u buduću spojnu obalu.
Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.
