Pretraga

Video: Amerikanci vole ići na fakultet zbog arhitekture i urbanizma

A- A+

Gost prvog Bauštela.hr podcasta i autor arhitektonskog rješenja za nogometni stadion Lokomotive na zagrebačkoj Kajzerici, arhitekt Ardijan Karlo Gashi, pričao je o Amerikancima i fenomenu njihovog koledža. Usporedio je zagrebačka naselja Dugave i Sloboštinu kao primjer dobrog dizajna, za razliku od tipičnih američkih naselja u predgrađima velikih gradova koji su arhitektonski potpuno drugačiji od izgleda američkih koledža.

Ardijan Karlo Gashi

Ardijan Karlo Gashi zaključio je da se u razgovoru s Amerikancima može primijetiti da im je najbolji dio života bio za vrijeme koledža, odnosno na sveučilištu, a svoje je mišljenje o tome predstavio u prvom Bauštela.hr podcastu kojeg u cijelosti možete pogledati ovdje.

– Ono što zapravo nitko od njih ne zna, a podsvjesno je vjerojatno razlog tome taj što su za vrijeme studija živjeli u nekakvoj manjoj zajednici gdje su se prije svega kretali pješke ili eventualno biciklom od točke a do točke b, je taj da nisu koristili automobile svaki dan, izjavio je arhitekt Gashi te dodao da su takvim kretanjem istim putevima susretali ista lica koja su im u nekoj mjeri poznata i na taj način stvorili dojam zajednice s ljudima koje zapravo uopće ne poznaju, ali ih svakog dana sreću i zahvaljujući tome im ulijevaju neko povjerenje.

Spomenuo je razvoj Zagreba 1980-tih kada je došlo razdoblje početka postmodernizma. Tada nastaju naselja poput Dugava i Sloboštine, gdje se ponovno vraća nekakva manja zajednica u cijeli taj način života. Sloboština ima pješačku ulicu na sredini i ona kod svojih stanovnika izaziva osjećaj povezanosti, zato što oni svi zajedno prolaze istim prostorima, međusobno se sreću i jednostavno imaju osjećaj povjerenja jedni u druge jer znaju tko im je susjed.

Izdvojeni članak

Video: Arhitekt Ardijan Karlo Gashi o Grand Park Hotelu u Rovinju

S druge strane, gledajući naselja u predgrađima velikih američkih gradova, u kojima je ljudima prodana priča da mogu imati vlastitu kuću s velikom okućnicom, a u praksi dolazi do toga da ti ljudi ne mogu međusobno komunicirati zato što imaju tek nekoliko susjeda koje ne možete sresti ukoliko ne napustite imanje, a uopće se ne krećete pješke jer je sve previše udaljeno pa koristite automobil. U tom slučaju ne postoji mogućnost povezivanja među ljudima i svih ovih socijalnih stvari koje su vrlo bitne.

O čemu je ovaj mladi arhitekt još govorio u podcastu pogledajte ovdje.

Copy link
Powered by Social Snap