Kultno 'zlatno' plivalište napokon kreće u veliku obnovu: U zdanje iz 1958. ulaže se 15 milijuna eura

U gradu Zagrebu postoji nekoliko bazena i plivališta koja već godinama čekaju obnovu. Među njima je i legendarno Zimsko plivalište Mladost, na kojem se 1964. godine pripremala zlatna olimpijka Đurđica Bjedov. Radi se o objektu koji je zbog zuba vremena znatno ostario – izgrađen je još 1958. godine, a dodatno je oštećen i u potresu 2020. godine. Sada će napokon zasjati u novom ruhu, jer je raspisan javni natječaj za izvođača radova u vrijednosti od velikih 15 milijuna eura.

Zimsko plivalište Mladost jedno je od najlegendarnijih sportskih objekata u Zagrebu. Upravo na tom mjestu Đurđica Bjedov pripremala se za Olimpijske igre 1964. godine, gdje je osvojila zlatnu medalju – jedinu takvu u hrvatskoj plivačkoj povijesti.

Ovaj objekt, izgrađen prije 67 godina, pretrpio je znatna oštećenja u potresu koji je 2020. pogodio Zagreb, što je dodatno naglasilo hitnu potrebu za njegovom cjelovitom obnovom i sanacijom. Trenutno je u tijeku javna nabava za izvođača radova, u vrijednosti od 15 milijuna eura.

Postojeće stanje

Zimsko plivalište Mladost smješteno je u Zagrebu, na adresi Trg Krešimira Ćosića 10, unutar katastarske čestice broj 585 u kotaru Trešnjevka. Izgrađeno je u razdoblju od 1956. do 1958. godine, što ga svrstava među starije sportske objekte u gradu, a istovremeno ga karakterizira i činjenica da posjeduje uporabnu dozvolu zbog gradnje prije 1968. godine, što ukazuje na njegove tradicionalne metode izvedbe i konstrukcijske pristupe tog vremena.

Glavni ulaz u objekt nalazi se na natkrivenom podestu, kojem se pristupa preko pješačke površine Trga Krešimira Ćosića, dok je prilaz vozilima moguć preko okoline rampi koje vode prema podrumskoj etaži, gdje su smještene instalacijske i tehničke prostorije. Objekt je povezan na sva važna komunalna mrežna infrastrukturna sustava, uključujući opskrbu vodom, fekalnu kanalizaciju i električnu energiju, što omogućuje njegov nesmetan rad.

U svojoj unutrašnjosti zgrada nudi raznovrsne sadržaje, od bazena u prizemlju i podrumu, preko prostora za fizikalnu terapiju i teretanu, do uredskih prostora i manjih dvorana na višim etažama. Ipak, unatoč širokoj funkcionalnoj namjeni, objekt pokazuje nedostatke u pogledu pristupačnosti, jer ne posjeduje dizala niti je prilagođen za korištenje osobama s invaliditetom, što je jedna od važnijih tema za buduću rekonstrukciju. Osim toga, njegova je konstrukcija podijeljena u tri dijela putem dilatacijskih spojeva, što utječe na ukupnu statičku i seizmičku otpornost.

Oštećenja nastala u potresu

Potres iz ožujka 2020. godine ostavio je ozbiljne tragove na konstrukciji plivališta, manifestirajući se kroz niz pukotina koje su primijećene na zidovima, naročito u spremištima i garažnim prostorima, kao i na spojevima zidova i stropnih konstrukcija na sjevernom dijelu zgrade. Na pojedinim mjestima uočeni su i tragovi prodora oborinskih voda, što dodatno kompromitira strukturalnu cjelovitost objekta i zahtijeva hitnu intervenciju radi sprječavanja daljnjih šteta.

Pukotine se pojavljuju i na nadvojima te pregradnim zidovima, a posebno su izražene u etažama na prvom i drugom katu. Sve navedeno ukazuje na složeni proces oštećenja koji je potrebno sustavno sanirati kako bi se povratila sigurnost i dugoročna funkcionalnost zgrade. Ova oštećenja ne predstavljaju samo estetski problem već ozbiljan tehnički izazov koji zahtijeva preciznu statičku analizu i primjenu najsuvremenijih metoda pojačanja nosivosti konstrukcije.

Vanjski zidovi i stolarija

Zgrada je pravilnog pravokutnog tlocrta, orijentirana dužom stranom u smjeru istok-zapad, s blagim odstupanjem od glavnih strana svijeta, što osigurava optimalno osvjetljenje i prirodnu ventilaciju većine prostorija. Vanjski zidovi izvedeni su od pune opeke debljine 38 centimetara, presvučene vapneno-cementnom žbukom s obje strane, dok su dijelovi konstrukcije izvedeni od armiranog betona, što doprinosi ukupnoj nosivosti. Podne konstrukcije na tlu sastoje se od slojeva cementnog estriha, armiranobetonske ploče, hidroizolacije i podložne betonske ploče, smještene na nasipu od šljunka.

Zanimljivost je da su završne podne obloge izvedene u kombinaciji keramičkih pločica i PVC materijala, prilagođenih specifičnim potrebama pojedinih prostorija. Međukatne konstrukcije predstavljaju armiranobetonske sitnorebraste ploče koje pružaju stabilnost i dugotrajnost, dok su ravni krovovi višeslojni, s naglaskom na toplinsku izolaciju i hidroizolaciju, dok je karakterističan bačvasti krov izveden od betonskih gredica i opekarnih blokova.

Vanjska stolarija pretežno je drvena, s ponekim dijelovima izrađenim od aluminija ili čelika, a stakleni elementi su dvostruko izolirani, što donekle doprinosi termičkoj učinkovitosti objekta. Ipak, zgrada u sadašnjem stanju ne zadovoljava suvremene standarde energetske učinkovitosti, pa je nužno u budućoj obnovi implementirati mjere koje će smanjiti toplinske gubitke, poboljšati izolaciju i time osigurati racionalniju potrošnju energije. Ovo je iznimno važan aspekt, ne samo u smislu zaštite okoliša, nego i smanjenja operativnih troškova zgrade.

Planirani zahvat

Projekt cjelovite obnove plivališta usmjeren je na temeljitu sanaciju i pojačanje građevinske konstrukcije, sa svrhom vraćanja objekta u prvobitno, ali i znatno poboljšano stanje, koje će ispunjavati današnje stroge zahtjeve za seizmičku otpornost. Nakon provedenih istražnih radova, uključujući laboratorijska ispitivanja tlačne čvrstoće betona i drugih konstrukcijskih elemenata, izrađena je detaljna analiza koja je omogućila definiranje mjera za podizanje nosivosti i sigurnosti.

Ova analiza uključuje i seizmičku procjenu s povratnim periodom od 475 godina, čime se osigurava visoka razina zaštite objekta od budućih potresa. Građevina je koncipirana kao kompleks tri dilatacijska dijela, svaki s različitim statičkim karakteristikama, pa je planiran niz intervencija prilagođenih specifičnostima svakog segmenta.

Nosivi sustav temelji se na armiranobetonskim stupovima i zidovima različitih debljina, koji su pravilno raspoređeni unutar tlocrta, a stropne konstrukcije izrađene su od sitnorebrastih armiranobetonskih ploča. Na određenim dijelovima potrebno je izvesti dodatna pojačanja armiranobetonskim zidovima i okvirima, naročito u dijelovima koji su identificirani kao seizmički kritični, poput sjevernog dijela s tribinama i južnog dijela zgrade. Također, posebnu pažnju zahtijeva sanacija i ojačanje čeličnih rešetkastih nosača krova, što je ključni element koji pridonosi ukupnoj stabilnosti krovišta.

Zaštita i pojačanje konstrukcije provest će se modernim metodama, uključujući i moguće korištenje FRCM sustava ili drugih inovativnih tehnika ojačanja koje su kompatibilne s postojećim materijalima i dizajnom. Na ovaj način osigurava se dugoročna stabilnost i funkcionalnost objekta, čime se istovremeno čuva njegova povijesna vrijednost i doprinosi sigurnijem i ugodnijem korištenju za sve korisnike u budućnosti. Na zapadu Zagreba gradi se prvi bazenski kompleks, a više o tome pročitajte ovdje.

Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.