Susjedi žele graditi svoj 'Pelješki most' i brzu cestu do granice s Hrvatskom

Iz Crne Gore stiže velika vijest, čini se da je konačno kraj sagi o izgradnji mosta koji će spajati dvije obale Boke. U crnogorskoj kompaniji za cestovne pravce Monteput održana je prezentacija novog idejnog rješenja za most koji bi se trebao nalaziti na području općine Herceg Novi, između Kumbora i Luštice, novoj lokaciji koja ranije nije spominjana kao opcija. Prve vizualizacije mosta ukazuju kako je riječ o građevini vrlo sličnoj Pelješkom mostu.

Na potezu između Kumbora i Luštice u Herceg Novom Crna Gora planira graditi most o kojemu se priča desetljećima. Plan izgradnje, u odnosu na prethodne, sada obuhvaća brzu cestu s četiri trake koja će se protezati zaleđem od Herceg Novog do Budve. Sve u sklopu Jadransko-jonskog autoputa.

Autor idejnog rješenja je Gradežen institut Makedonija AD iz Skoplja. Institut je izabran na javnom pozivu za izradu Idejnog rješenja za dionicu brze saobraćajnice od Herceg Novog do Budve. Da li će se graditi prema ovim nacrtima odlučit će stručna javnost obzirom da ovo nije jedini projekt za bolju povezanost dvije obale Boke.

Brza cesta

Sekretar za prostorno planiranje i izgradnju Općine Herceg Novi, Vladislav Velaš, naglasio je da će trasa voditi od Debelog Brijega, kao graničnog prijelaza s Hrvatskom i da će se na Jadransku magistralu uključiti opet kod Tivta, a da će most biti ovdje, a ne preko Veriga.

Projekt predviđa od Debelog Brijega brzu cestu. Ona iz ovog pravca najprije ima jedan manji tunel, potom prelazi preko Sutorinskog polja, zatim ponovo ima tunel kod Drenovika dužine 5 kilometara koji završava u Zelenici. Od Zelenice se prolazi mostu koji bi trebao biti dugačak 1,7 kilometara. U  Luštici se ponovo ulazi u tunel i kasnije jedan krak ide ka Žanjicama, dok drugi ide ka Tivtu i dalje do priključenja na tunel Sozina, piše gradnja.rs.

Alternativno rješenje

Postoji plan za most preko tjesnaca Veriga koji je predstavljen još za vrijeme prethodne vlasti, a koji nije dobro ‘sjeo’ lokalnom stanovništvu. Najviše su se bunili pomorci i vlasnici trajekta zbog činjenice da bi ih most ostavio bez posla. ‘Ne’ ovom projektu rekao je i UNESCO obzirom da je od 1979. godine cijela Boka Kotorska zaštićena zona, a da bi most uzrokovao devastaciju.

Treba spomenuti i opciju izgradnje podvodnog tunela dužine 16 kilometara. No od ovoga se projekt  načelno odustalo zbog komplicirane izvedbe u zaljevu dubine 40 metara. Rješenje je predviđalo da se, zbog stabilizacije i nošenja opterećenja, tunel oslanja na podvodne betonske i čelične stubove i šipove. Ministarstva prometa i pomorstva dalo je negativnu ocjenu tunelu 2017. godine.

Doznajte ovdje sve o mostu koji se gradi u srcu Risnjaka, armaturu će dopremati helikopteri, a beton će se praviti na licu mjesta.