Most prema Siciliji više nije samo san, trebao bi postati najduža viseća prometnica na svijetu

Izgradnja velebnog mosta preko Messinskog prolaza talijanska je tiha patnja već dugi niz godina. No, kako najavljuju iz talijanske Vlade, projekt vrijedan 13,5 milijardi eura trebao bi započeti već ove godine. Most bi također bio dug 3.300 metara, čime bi postao najduži viseći most na svijetu, ali i ključni dio skandinavsko-mediteranskog koridora Europske unije. Međutim, nisu svi oduševljeni tom idejom. Neki stanovnici zabrinuti su jer bi se most gradio na području poznatom po seizmičkoj aktivnosti. S druge strane, sicilijanski građanski odbor No Ponte upozorava da projekt još uvijek nema sva potrebna istraživanja, što dovodi u pitanje njegovu opravdanost.

Izgradnja mosta preko Mesinskog tjesnaca dugi niz godina tiha je patnja talijanskih vlasti. No, sve bi se moglo promijeniti već ove godine, kada bi trebala započeti njegova izgradnja, piše euronews.com. Ovaj divovski pothvat, čiji je cilj povezati otok Siciliju s regijom Kalabrijom, zasigurno će postati jedan od najskupljih i najkontroverznijih infrastrukturnih projekata u svijetu.

Najduži viseći most na svijetu

Razgovori o izgradnji mosta preko Mesinskog tjesnaca sežu još u rimsko doba, no projekt nikada nije prešao fazu planiranja. Preskup ili tehnički presložen, desetljećima je bio dio političkih programa talijanskih vlada. Sada je talijanski ministar infrastrukture Matteo Salvini odlučan u namjeri da ga konačno realizira.

Sa središnjim rasponom od 3.300 metara, most bi postao najduži viseći most na svijetu. Također bi predstavljao ključni dio skandinavsko-mediteranskog koridora Europske unije, infrastrukturne arterije koja povezuje sjevernu i južnu Europu radi lakšeg protoka ljudi i robe.

Prema posljednjim procjenama, projekt bi koštao vrtoglavih 13,5 milijardi eura. Europska unija dodijelila je samo 25 milijuna eura, što pokriva tek polovicu troškova projektiranja željezničke infrastrukture. Kritičari upozoravaju da se most planira graditi na području visoke seizmičke aktivnosti, što izaziva ozbiljnu zabrinutost za sigurnost konstrukcije.

Otpor lokalnog stanovništva

Projekt se suočava sa snažnim protivljenjem lokalnog stanovništva, koje smatra da bi se nacionalna i europska sredstva mogla bolje iskoristiti za financiranje osnovnih usluga u ekonomski zapostavljenom jugu Italije. Na Siciliji građanski odbor No Ponte upozorava da projekt još uvijek nema sva potrebna hidrološka, seizmička i krajobrazna istraživanja, što dovodi u pitanje njegovu opravdanost.

– Upravo smo proveli ljeto bez vode iz slavine. Samo dio novca namijenjenog za most bio bi dovoljan da se obnovi cijeli vodovodni sustav. O zdravstvu, školama, stanovanju i seizmičkoj sigurnosti da i ne govorimo, kaže aktivist Gino Sturniolo.

U Kalabriji osnivač odbora stanovnika koji će biti izvlašteni ističe da njegova kuća leži tik uz seizmički rasjed – upravo na mjestu gdje bi trebao biti postavljen jedan od stupova mosta. Zbog toga su stanovnici zabrinuti za sigurnost konstrukcije. Također, neki smatraju da postoje važniji problemi od izgradnje mosta. Na Siciliji gotovo polovica vlakova još uvijek koristi dizelski pogon, dok Kalabrija možda nikada neće dobiti obećane brze vlakove. Stoga se s razlogom postavlja pitanje – je li most između Sicilije i Kalabrije zaista strateški bitan?

Most kao strateško središte?

Prema Adrianu Giannoli, predsjedniku Udruge za razvoj industrije u južnoj Italiji, most bi trebao biti strateško središte zemlje. Sicilija je fizički centar Sredozemlja, ali brodovi koji izlaze iz Sueskog kanala prolaze pokraj sicilijanskih luka, no ne zaustavljaju se – idu sve do Rotterdama. Ako talijanske vlasti žele to promijeniti, most bi mogao imati vrlo važnu ulogu.

Ipak, Giannola ne vjeruje da je trenutačni projekt mosta najbolje, najsigurnije ili najisplativije rješenje. No, uvjeren je da je most nužan. Što se tiče rasprave o prioritetima u južnim regijama, smatra da je ključni problem način na koji talijanska vlada raspoređuje resurse.

– Talijanski zakon predviđa da 40 posto državnih infrastrukturnih sredstava ide jugu, ali svake godine nedostaje do 60 milijardi eura. Ovo bi trebala biti prava tema rasprave, a ne gradnja mosta, zaključuje Giannola.

Stručnjaci i dalje ne mogu postići konsenzus o tehničkim aspektima, koristima, troškovima, pa čak ni o proceduralnim koracima koje provodi vlada. Te nesuglasice dodatno produbljuju ogorčenost stanovništva i osjećaj da se od njih traži nepotrebna žrtva. Pogledajte ovdje kako izgleda prvi u potpunosti zavareni most.