Tisuće ljudi, premijer na rolama: Otvoren najduži tunel u Slovačkoj, gradio se čak 27 godina

Slovačka je nakon gotovo 30 godina planiranja i gradnje otvorila tunel Višnove, najduži cestovni tunel u zemlji, dug 7,5 kilometara. Projekt je bio tehnički zahtjevan i suočavao se s promjenama izvođača te brojnim nesrećama na radu. Otvorenju je prisustvovalo tisuće ljudi, a sve je dodatno upotpunio premijer Robert Fico, koji se simbolično provozao kroz tunel na koturaljkama.

Nakon 27 godina planiranja i gradnje, Slovačka je svečano otvorila tunel Višnove, najduži cestovni tunel u zemlji, dug 7,5 kilometara. Svečanost otvorenja održana je uz božićni sajam u regiji Žilina, a tisuće građana došlo je svjedočiti završetku jednog od najzahtjevnijih infrastrukturnih projekata u povijesti zemlje. Da sve bude zanimljivije, premijer Slovačke, Robert Fico, simbolično je ‘rolao’ kroz cijeli tunel na koturaljkama, što je podijelio i na društvenim mrežama.

Povijest projekta i tehnički izazovi

Ideja o izgradnji tunela Višnove seže u 1998. godinu, kada je tadašnji premijer Vladimir Mečiar inicirao projekt kao ključnu prometnu infrastrukturu za regiju Žilina. Realizacija se ubrzo suočila s brojnim izazovima, uključujući zahtjevne geološke uvjete i česte promjene izvođača.

Model javno-privatnog partnerstva, prvotno planiran za gradnju dionice autoceste, napušten je 2010. godine. Novi zamah projektu je dan 2014. godine, kada je ugovor vrijedan gotovo 500 milijuna eura dodijeljen slovačko-italijanskom konzorciju Dúha i Salini Impregilo. Radovi su službeno započeli u lipnju 2015. godine, a kombinacija klasičnih metoda iskopavanja i TBM strojeva omogućila je izgradnju dvocijevnog tunela kroz zahtjevni teren i različite geološke slojeve.

Sigurnost i priprema za otvaranje

Tijekom posljednjih mjeseci prije otvaranja, u tunelu su provedena sveobuhvatna funkcionalna ispitivanja opreme i sigurnosnih sustava. Vatrogasno-spasilačke službe sudjelovale su u vježbama simuliranih nesreća, provjeravajući reakcije u hitnim situacijama i potvrđujući tehničku pouzdanost tunela.

Na zapadnom portalu izgrađena je stalna vatrogasna postaja koja osigurava intervenciju u stvarnom vremenu, dok je unutar tunela instalirana napredna tehnologija nadzora i prometnih kontrola. Ispitivanja sjeverne i južne tunelske cijevi potvrdila su stabilnost i funkcionalnost svih sustava, osiguravajući da tunel ispunjava najviše sigurnosne standarde prije puštanja u promet.

Povezanost i koristi za regiju

Tunel Višnove povezuje autocestu D1 na dionici Lietavská Lúčka – Dubná Skala, skraćujući vrijeme putovanja za vozače za približno pola sata. Njegova dvocijevna struktura omogućuje sigurniji protok prometa i smanjuje gužve na okolnim cestovnim pravcima. Osim što poboljšava lokalnu mobilnost, tunel postaje ključna veza između regije Žilina i ostatka zemlje, integrirajući transportnu mrežu u širi europski kontekst.

Dugoročno, projekt ne samo da unaprjeđuje prometne uvjete, nego i potiče ekonomski razvoj, omogućujući brži transport ljudi i roba te povećavajući atraktivnost regije za investitore. Otvaranjem tunela Višnove 22. prosinca 2025. godine, Slovačka je zaključila projekt dug gotovo tri desetljeća, koji se suočavao s nizom tehničkih i administrativnih izazova.

Nesreće na radu

Projekt je bio obilježen brojnim kontroverzama, među kojima su posebno isticale nesreće i ozljede na radu. Dana 10. travnja 2017. godine, 25-godišnja geodetkinja iz Bardejova poginula je u tunelu dok je obavljala svoje radne dužnosti, nakon što ju je udario rotirajući bager u njezinom službenom vozilu. Nekoliko tjedana kasnije, 27. travnja, vatrogasna postrojba morala je evakuirati osamnaest radnika iz tunela zbog požara u kabelskoj instalaciji koji je izazvao gusti dim, pri čemu je jedna osoba zadobila ozljede. U svibnju iste godine, pri miniranju kamena, jedan je radnik pogođen kamenjem i pretrpio ozljede glave i lica te slomljenu desnu ruku.

U listopadu 2017. godine, 33-godišnji radnik izgubio je život kada ga je tijekom montaže tehnološke opreme za betoniranje tunela udarila čelična mostna greda. Slični incidenti nastavili su se i u narednim godinama; 8. veljače 2022. godine požar električnog kabela prouzročio je evakuaciju osamdeset pet radnika, a petero od njih odvedeno je na promatranje. Najnovija nesreća zabilježena je 4. rujna 2025. godine, kada su tri osobe pale s radne platforme nakon udarca kamiona s miješalicom za beton, zadobivši ozljede.