Od istraživanja do tunela: Nepredvidiva geotehnika velikih projekata

U novom Bauštela.hr podcastu gostovao je izvanredni profesor s FGAG-a i predsjednik Hrvatskog geotehničkog društva, Goran Vlastelica. Govorio je o geotehnici, tajnama tla i radovima koji bi trebali prethoditi svakom ozbiljnijem projektu, a koji se često zanemaruju. Na tragu toga pojasnio je i razlike u primjeni geotehnike kod malih i velikih projekata, poput tunelogradnje.

Kad prolazimo pored novih zgrada, prometnica i mostova, naš pogled često zaluta prema fasadama i arhitekturi. Rijetko tko razmišlja o onome što je skriveno ispod, tlu, stijeni i podzemnim vodama. No upravo ta ‘podloga’ odlučuje hoće li objekt biti stabilan i dugotrajan. Geotehnika, odnosno preciznije geotehnički istražni radovi i geotehničko projektiranje, predstavlja sustav ispitivanja i analiza koji prethodi svakoj ozbiljnoj gradnji.

O važnosti ovih istraživanja, ali i problemima u praksi, u novom bauštela.hr podcastu govorio je izvanredni profesor i šef Katedre za geotehniku na Fakultetu građevinarstva, arhitekture i geodezije u Splitu, Goran Vlastelica, koji je ujedno i član Hrvatskog geotehničkog društva. Otvorio je nove horizonte, ali i pokazao broj pitanja o temi koja je, nažalost, još uvijek nedovoljno zastupljena u građevinskom i arhitektonskom svijetu.

Što je to geotehnika?

Kako kaže Vlastelica, geotehnika je grana građevinarstva koja povezuje geologiju, inženjersku geologiju i istraživanje tla najbližeg površini Zemlje. Riječ je o kombinaciji dviju disciplina – građevinarstva i geologije – koja se dijeli na mehaniku stijena i mehaniku tla. Problemi se rijetko javljaju isključivo u tlu ili stijeni; gotovo uvijek su kombinirani. Upravo ta kompleksnost čini ovu disciplinu izazovnom i zahtijeva suradnju više stručnjaka.

U podcastu smo ga upitali kako bi geotehniku pojasnio jednom petogodišnjaku. Odgovor je bio jednostavan, ali slikovit.

–  Djeca se vole igrati na plaži i graditi kule u pijesku. Zamislite da naše zgrade i prometnice predstavljaju te kule. Pitanje je kako ih izgraditi na sigurnom tlu, odnosno koji pijesak ili šljunak koristiti. Na taj način čak i malo dijete može razumjeti osnovnu logiku geotehničkih istraživanja, slikovito je poentirao Vlastelica.

Vlastelica je pojasnio da je geotehnika poput police osiguranja – ako tlo ne poslušamo, možda ćemo ponekad uspjeti graditi, ali rizik ostaje. Istraživanje tla i projektiranje odgovarajućih rješenja obično košta tek 0,1 do 0,5 posto ukupne investicije, ali bez toga cijeli projekt može biti ugrožen, rekao je profesor. Posebno je to važno kod velikih projekata, poput tunelogradnje i gradnje mostova.

Razlika između manjih i većih projekata

Upitali smo profesora koja je razlika između manjih i većih projekata. Kako kaže, ona se očituje u obujmu, veličini i značaju. Kod tipičnih stambenih objekata istražni radovi i geotehničke studije obuhvaćaju ograničen period i opseg djelovanja. Kod infrastrukturnih objekata, koji trebaju stajati stotinama godina, geotehnički radovi imaju znatno veći značaj.

– Ono što je specifično za tunelogradnju jest da, bez obzira na količinu istražnih radova, nije moguće doći do jednostavnog i jednoznačnog rješenja. Kod tunela dugih 50-60 kilometara rješenja se često korigiraju tijekom same izgradnje. Napravit ćete istražne radove i pripremiti projektnu dokumentaciju, ali tijekom izvođenja potrebno je potvrditi jesu li pretpostavke točne i prema tome prilagoditi rješenja. Nekad tuneli napreduju jako brzo, a nekad, zbog nepredvidivih geoloških okolnosti, dinamika izgradnje može biti znatno sporija nego što se u početku očekivalo, pojasnio je Vlastelica.