Prošlo je 36 godina od tragičnog slučaja i urušavanja zida u Splitu: Jesmo li išta naučili?

U novom bauštela.hr podcastu gostovao je izvanredni profesor s FGAG-a i predsjednik Hrvatskog geotehničkog društva Goran Vlastelica. Govorio je o geotehnici, tajnama tla i radovima koji bi trebali prethoditi svakom ozbiljnijem projektu, ali se često zanemaruju. Prisjetio se i tragičnog splitskog slučaja iz 1988. godine, kada je pad zida pokazao da aljkavost i zanemarivanje geotehnike mogu imati smrtonosne posljedice.

Kad prolazimo pored novih zgrada, prometnica i mostova, naš pogled često zaluta prema fasadama i arhitekturi. Rijetko tko razmišlja o onome što je skriveno ispod, tlu, stijeni i podzemnim vodama. No upravo ta ‘podloga’ odlučuje hoće li objekt biti stabilan i dugotrajan. Geotehnika, odnosno preciznije geotehnički istražni radovi i geotehničko projektiranje, predstavlja sustav ispitivanja i analiza koji prethodi svakoj ozbiljnoj gradnji.

O važnosti ovih istraživanja, ali i problemima u praksi, u novom bauštela.hr podcastu govorio je izvanredni profesor i šef Katedre za geotehniku na Fakultetu građevinarstva, arhitekture i geodezije u Splitu, Goran Vlastelica, koji je ujedno i član Hrvatskog geotehničkog društva. Otvorio je nove horizonte, ali i pokazao broj pitanja o temi koja je, nažalost, još uvijek nedovoljno zastupljena u građevinskom i arhitektonskom svijetu.

Što je to geotehnika?

Kako kaže Vlastelica, geotehnika je grana građevinarstva koja povezuje geologiju, inženjersku geologiju i istraživanje tla najbližeg površini Zemlje. Riječ je o kombinaciji dviju disciplina – građevinarstva i geologije – koja se dijeli na mehaniku stijena i mehaniku tla. Problemi se rijetko javljaju isključivo u tlu ili stijeni; gotovo uvijek su kombinirani. Upravo ta kompleksnost čini ovu disciplinu izazovnom i zahtijeva suradnju više stručnjaka.

U podcastu smo ga upitali kako bi geotehniku pojasnio jednom petogodišnjaku. Odgovor je bio jednostavan, ali slikovit.

– Djeca se vole igrati na plaži i graditi kule u pijesku. Zamislite da naše zgrade i prometnice predstavljaju te kule. Pitanje je kako ih izgraditi na sigurnom tlu, odnosno koji pijesak ili šljunak koristiti. Na taj način čak i malo dijete može razumjeti osnovnu logiku geotehničkih istraživanja, slikovito je poentirao Vlastelica.

Vlastelica je pojasnio i da je geotehnika poput police osiguranja, ako tlo ne poslušamo, možda ćemo ponekad uspjeti graditi, ali rizik ostaje. Istraživanje tla i projektiranje odgovarajućih rješenja obično košta tek 0,1 do 0,5 posto ukupne investicije, ali bez toga cijeli projekt može biti ugrožen, rekao je profesor. Nepoštivanje geotehnike i aljkavo odrađen posao može dovesti i do tragičnih slučajeva, što se nažalost u Hrvatskoj već događalo.

Tragični splitski slučaj

Iako rijetko dolazi do smrtnih slučajeva, jedan od najupečatljivijih primjera dogodio se 4. siječnja 1988. u Splitu. Tog sivog, kišovitog dana, sedam metara visok i 24,5 metara dug betonski zid, težak preko 350 tona, pao je na nogostup i cestu, usmrtivši troje ljudi.

– Na prvi pogled zid se činio stabilnim, ali ispod površine temelj i dodatni elementi nisu bili adekvatni. Danas na toj lokaciji stoji nathodnik koji više ne služi svojoj svrsi, svojevrsni spomenik toj tragediji. Ovaj primjer pokazuje kako i manji previdi u geotehničkim istraživanjima mogu imati katastrofalne posljedice, rekao je Vlastelica.

Profesor napominje da potporni zid, iako izgleda jednostavno, skriva složen sustav temelja i dodatnih elemenata koji ga osiguravaju. Loša izvedba može dovesti do pomaka i pukotina, kombinacija nedovoljno osigurane građevne jame i potdimenzioniranog zida kroz dvadeset godina može dovesti do ozbiljnih nesreća.