Zagreb nije povukao EU sredstva, ali kreće obnova kina Europa i bazena Špansko
Zagreb u planu ima osam kapitalnih projekata, no brojna su unaprjeđenja koja su gradu potrebna. Zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević i potpredsjednica Europske investicijske banke Teresa Czerwińska, danas su potpisali ugovor kojim je Zagreb na raspolaganje dobio 206,9 milijuna eura. Dodijeljena sredstva predviđena su za sufinanciranje projekata s područja zelene i energetske tranzicije te digitalizacije za ovu i iduću godinu. Među projektima su izgradnja vrtića, škola, širenje tramvajske infrastrukture i obnova Kina Europa. No i dugoiščekivana izgradnja bazena Špansko. Za taj projekt Zagreb je navodno zbog nepravilne dokumentacije prilikom prijave za sufinanciranje izgubio priliku povući 18 milijuna eura.
ugovorom s investicijskom bankom, Zagreb dobiva 206,9 milijuna eura sufinanciranja | Foto: grad Zagreb
Zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević i potpredsjednica Europske investicijske banke Teresa Czerwińska danas su potpisali Ugovor o zajmu s Europskom investicijskom bankom. Tim ugovorom, Zagreb na raspolaganje je dobio 206,9 milijuna eura za sufinanciranje projekata za grad u 2024. i 2025. godini iz područja zelene i energetske tranzicije te digitalizacije.
– Ovo je prvi put da EIB investira u projekte Grada Zagreba, što je priznanje odgovornom upravljanju gradskim financijama koje je prepoznala i Europska investicijska banka, koja je banka Europske unije. Suradnja dolazi nakon što je Zagrebu poslije dugih 13 godina vraćen investicijski rejting. Zajam ćemo trošiti isključivo na kapitalne investicije, ne za tekuće troškove, i primarno za sufinanciranje EU projekata iz područja zelene i energetske tranzicije te digitalizacije, kako bi Zagreb postao otporniji na klimatske promjene, rekao je Tomašević prilikom potpisivanja ugovora.
Ipak će se sufinancirati
Sredstva se, najavljeno je, planiraju koristiti na sufinanciranje izgradnje vrtića, škola, pristupačnih stanova, podvožnjaka Medpotoki, za izgradnju novih pješačkih i biciklističkih staza, no i za projekt bazena Špansko. Kao i za sufinanciranje unaprjeđenja javnog prijevoza uključujući obnovu i proširenje tramvajske mreže, kao i za ostale dugo najavljivane važne infrastrukturne projekte.
Podsjetimo, kad je riječ o dugoiščekivanoj realizaciji bazena Špansko, projekta koji je aktivan u sustavu javne nabave, za ovaj projekt ‘propustila’ se prilika prijave za financiranje EU sredstvima. Isprva, projekt je trebao biti sufinanciran od strane EU, ali je grad navodno izgubio priliku povući 18 milijuna eura iz EU fondova zbog napravilne dokumentacije, pisala je zagrebancija.hr.
– Mi smatramo da to što nam je projekt bio odbijen nije bilo u skladu s pravilima natječaja. Podnijeli smo upravnu tužbu vezanu uz povlačenje sredstava za taj projekt. No, to što nismo dobili EU sredstva, neće nas zaustaviti u tome da izgradimo bazen u Španskom kao prvi bazen na zapadu grada ikada. To je jedan od onih projekata 20 koji se 20 godina obećavaju, ali se nikada ne realiziraju, Tomašević je komentirao neuspjelu prijavu za projekt.
Iako je gradonačelnikova izjava dala naslutiti kako za realizaciju sufinanciranje nije nužno, jasno je da ima znatno više smisla nego zaduživanje grada. Projekt tako ulazi u strateške koje će se financirati sredstvima EIB.
Apsorpcija sredstava iz fondova
Osim navedenog, očekuje se da će se sredstva koristiti i za obnovu žičare, Kina Europa, te za sufinanciranje revitalizacije nove gradske knjižnice i društveno-kulturnog centra Paromlin. Sredstvima bi se trebalo sufinancirati i energetske obnove zgrada javne namjene, postavljanja fotonaponskih sustava na javnim zgradama, modernizacije javne rasvjete te na kraju i projekata digitalizacije i pametnog upravljanja javnim zgradama.
– Ugovor s EIB-om će omogućiti bržu apsorpciju sredstava iz EU fondova na način da će omogućiti Gradu Zagrebu da kroz njega uplati svoj udio sufinanciranja EU projekata, te u isto vrijeme povećati atraktivnost Grada u privlačenju investicija i otvaranju novih radnih mjesta. Sredstva će pridonijeti i postizanju cilja da Zagreb, kao jedini hrvatski grad među 100 europskih gradova, postane klimatski neutralan do 2030. godine, konstatirao je Tomašević.
Specifičnost ugovora
Posebnost ugovora u tome je što omogućava fleksibilnost, odnosno za vrijeme trajanja razdoblja provedbe iznosi za određene projekte mogu se promijeniti ovisno o dinamici njihovog provođenja.
– Zagreb dobiva snažan poticaj svom impresivnom planu poboljšanja ključne gradske infrastrukture i vrlo smo ponosni na naš doprinos zelenom i održivom poglavlju u povijesti grada. Zajedno s našom savjetodavnom podrškom, pomoći ćemo Zagrebu u razvoju i rješavanju složenih pitanja poput pristupačnog stanovanja, klimatske neutralnosti i urbane mobilnosti. Ovaj zajam naglašava stalno sazrijevanje odnosa između EIB-a, Grada Zagreba i Hrvatske, izjavila je potpredsjednica EIB-a Tereza Czerwinska.
Osim prijava projekata za sufinanciranje, Zagreb također čeka na rezultate javne rasprave vezano za prijedlog izmjena i dopuna GUP-a koji nije mijenjan od 2016. Ovdje pročitajte koji su glavni ciljevi navedeni u prijedlogu.
