Tomaševićev građevinski boom u drugom mandatu: Milijuni za ceste, Resnik, ustanove i sport

U Gradu Zagrebu stanovnici su odlučili da promjene na vlasti neće biti. Tako je s 57,56 posto glasova u drugom krugu lokalnih izbora ponovno izabran Tomislav Tomašević, koji je sa svojom strankom Možemo, ali i s partnerima iz SDP-a, najavio niz velikih projekata. Građevinska operativa ima će pune ruke posla, glavni grad čeka pravi građevinski boom, a ako se obećanja ostvare, Zagrepčane čeka značajno povećanje kvalitete života. Evo što je stari – novi gradonačelnik najavio izgraditi i obnoviti u novom mandatu.

Zagreb je dobio novog – starog gradonačelnika – Tomislava Tomaševića. Osvojio je 57,56 posto glasova te tako ‘zaradio’ potvrdu da građani Zagreba podržavaju smjer u kojem vodi glavni grad. No pred njim sada stoji još zahtjevniji zadatak: provedba niza strateških projekata koji trebaju dugoročno poboljšati kvalitetu života u metropoli, učiniti je održivom, uključivom i otpornijom na ekološke, socijalne i gospodarske izazove. Novi planovi gradske vlasti pokrivaju širok spektar tema – od stanovanja i prometa, do gospodarenja otpadom, zdravstva i gospodarstva.

Gospodarstvo i infrastruktura

U novom mandatu, Tomaševićev tim planira još snažnije pozicionirati Zagreb kao ključno gospodarsko središte Hrvatske. U planu je izgradnja desetaka novih javnih objekata – dječjih vrtića, osnovnih škola, domova zdravlja i domova za starije, čime će se istovremeno otvarati radna mjesta, poticati lokalna poduzeća i podizati standardi javnih usluga.

Velika pozornost posvetit će se Zagrebačkom velesajmu, gdje se planira izgradnja novog kongresnog centra, koji će obogatiti ponudu grada za poslovni i sajamski turizam. Cilj je da Velesajam postane suvremeno središte za velika događanja, uz prateće kulturne i poslovne sadržaje, čime se Zagreb želi snažnije uključiti u međunarodne tokove.

Poseban naglasak stavlja se i na razvoj solidarne ekonomije. Novi Centar za društveno poduzetništvo u ZICER-u pružat će edukacije i podršku poduzetnicima koji stvaraju dodanu društvenu vrijednost. Tržnice će također dobiti novu ulogu – uz modernizaciju prostora, pretvorit će se u više od mjesta kupovine: u društvene, kulturne i edukativne centre, dostupne svim generacijama građana.

Zatvaranje Jakuševca i zeleni projekti

Jedan od najvažnijih projekata Grada Zagreba u narednom mandatu je izgradnja Centra za gospodarenje otpadom u Resniku. Umjesto zastarjelog i nesigurnog Jakuševca, novi centar uključivat će sortirnicu, kompostanu i sustav za obradu ostatnog otpada, uz mogućnost energetske oporabe – ako bude tehnički i financijski isplativa. Projekt se temelji na kružnom gospodarenju otpadom, što znači bolju selekciju, manji udio otpada na odlagalištima i veću energetsku učinkovitost. Jedini problem je što je Tomašević postavio vrlo kratak rok, do 2028. godine, što ne djeluje baš tako lako izvedivo.

Također, u suradnji s EU fondovima, Grad planira ulaganja vrijedna više od 300 milijuna eura u obnovu i proširenje vodoopskrbne i kanalizacijske mreže, te modernizaciju pročistača otpadnih voda – čime se želi smanjiti gubitke u mreži i spriječiti izlijevanje otpadnih voda.

Na području energije, gradit će se solarne elektrane na 200 gradskih objekata, a kućanstvima će se omogućiti financijska i tehnička pomoć za ugradnju obnovljivih izvora energije. Paralelno će se ulagati u zamjenu starih ložišta i pomoć energetskom siromaštvu – kako nitko ne bi ostao bez grijanja zbog visokih troškova.

Sadnja drveća nastavit će se punim tempom – plan je povećati pošumljenost Zagreba za čak 20 posto. Uredit će se novi gradski parkovi, ozeleniti napuštene površine, obnoviti dotrajale zelene zone poput Grmoščice i izgraditi novi veliki park u Novom Zagrebu. Grad bi tako trebao biti otporniji na klimatske promjene i ugodniji za život.

Urbanizam i GUP

Godinama kritizirani Generalni urbanistički plan Zagreba konačno bi se trebao izmijeniti. Unatoč političkim ‘dodavanjima’ između Grada Zagreba i Vlade, Grad planira izmjene i dopune postojećeg GUP-a, kao i GUP-a Sesveta, kako bi se uskladili s realnim potrebama građana i urbanističkim standardima 21. stoljeća.

Prioritet će biti revitalizacija zapuštenih i neiskorištenih prostora, poput prostora uz Savu, Gredelja, Velesajma i kompleksa Zagrepčanka. Ovi dijelovi grada imat će novu, mješovitu funkciju – poslovnu, stambenu, javnu i rekreacijsku. U Sesvetama se planira izgradnja nove gradske četvrti na Sljemenu.

Grad će posebnu pažnju posvetiti privremenoj aktivaciji neuređenih prostora, kako bi se koristili u društvene, kulturne ili rekreativne svrhe dok čekaju trajnu prenamjenu. Također, izradit će se planovi za unapređenje naselja sa slabom infrastrukturom i lošim urbanim standardom, uključujući aktivniju ulogu Grada u planiranju i provedbi radova.

Pitanje stanovanja

Rastuće cijene nekretnina ozbiljno ugrožavaju dostupnost stanovanja, osobito mladima i obiteljima. Grad stoga planira izgraditi najmanje 700 novih stanova u gradskom vlasništvu – u Podbrežju, Svetoj Klari i Borovju, koji će biti dostupni kroz model najma.

Uz to, pokreće se izgradnja 1.000 niskoenergetskih stanova u okviru modela priuštivog i socijalnog stanovanja, posebno prilagođenih osobama s nižim prihodima, umirovljenicima, samohranim roditeljima i mladim obiteljima. Planira se i osnivanje gradskog fonda za stanovanje koji će omogućiti dodatne subvencije i bolje upravljanje postojećim gradskim stambenim fondom.

Zdravstveni objekti

Grad Zagreb će nastaviti s ulaganjima u primarnu zdravstvenu zaštitu. Planirana je izgradnja novih domova zdravlja u Španskom, Vrbanima i Sesvetskom Kraljevcu, kao i manjih ambulanti u ruralnijim i slabije povezanim naseljima. U fokusu je pristupačna i dostupna zdravstvena skrb, s naglaskom na prevenciju i rano otkrivanje bolesti.

Obnavljat će se ključne zdravstvene ustanove – od Dječje bolnice Srebrnjak, koja će dobiti novu ulogu u istraživanju i liječenju djece, do Klinike za psihijatriju Vrapče. Grad će izgraditi i novi objekt palijativne skrbi u Rockefellerovoj, namijenjen neizlječivim bolesnicima i njihovim obiteljima, uz integraciju s postojećim zdravstvenim sustavom.

Promet i prometnice

U prometnom sektoru planira se niz zahvata koji bi trebali znatno poboljšati mobilnost građana i smanjiti prometne gužve. Glavni cilj je jačanje javnog prijevoza: kupnja 40 novih tramvaja i 64 električna autobusa, te proširenje tramvajske mreže prema Jarunu, Laništu, Mandlovoj, Vukomercu i Španskom.

Pametni semafori s prioritetom za tramvaje, širenje pješačkih zona i izgradnja novih biciklističkih staza trebali bi potaknuti građane da se više koriste održivim oblicima prijevoza. Gradit će se novi mostovi – cestovni kod Jaruna i pješačko – biciklistički na istoku, kao i pothodnici i podvožnjaci na prometno opterećenim točkama. Uz infrastrukturne radove, uvest će se i softverska rješenja za upravljanje prometom, a produžetak Kolakove ulice te izgradnja istočne obilaznice olakšat će prometno rasterećenje grada.

Sportska infrastruktura

U sportu se očekuju neki od najvećih zahvata u novijoj povijesti grada. Planira se izgradnja novog stadiona u Maksimiru s kapacitetom od 35.000 gledatelja, u suradnji s državom i Dinamom. U sklopu SRC Svetice gradit će se novi sportski kompleks s pratećim sadržajima za profesionalne i rekreativne sportaše.

Planira se i gradnja bazena i klizališta u Dubravi, uređenje igrališta u Klaićevoj, izgradnja velodroma i multifunkcionalne dvorane za urbane sportove. Cilj je uključiti što veći broj građana u sportske aktivnosti, s naglaskom na djecu i mlade. Svi novi i postojeći objekti bit će prilagođeni osobama s invaliditetom.

Kulturni objekti

U fokusu je obnova kulturnih objekata oštećenih u potresu te stvaranje novih prostora za kulturu dostupnih svim građanima. U planu je cjelovita obnova kina Europa i Tuškanac, kazališta Komedija, zgrade Zagreb filma i dovršetak uređenja Arheološkog muzeja. Pokreću se i novi projekti – uređenje Međunarodnog umjetničkog centra u Plutu, centara za kulturu na Trnju i u Novom Jelkovcu, kao i obnova postojećih centara: Novi Zagreb, Ribnjak, Maksimir i Trešnjevka.

Nakon što se otvori i izgradi nova gradska knjižnica u Paromlinu, nastavlja se širenje mreže knjižnica – s novom podružnicom u Remetincu. Planira se i izgradnja otvorenih čuvaonica za muzeje te centra za izvedbene umjetnosti. Rješavanjem imovinsko – pravnih odnosa stavit će se u funkciju i cijeli kompleks Kulturnog centra Dubrava.

Ostali projekti

Tomašević i Možemo planiraju i niz drugih projekata. Najavili su uspostavu mreže kvartovskih centara za mlade, odnosno mjesta okupljanja, učenja i suradnje, vođenih u suradnji s udrugama mladih. Paralelno se jača socijalna infrastruktura: rekonstruirat će se Centar Silver, nastaviti ulaganja u postojeći Centar za autizam, te započeti izgradnja novog centra u Oporovcu, kao i centara za podršku na Ravnicaama i Kajzerici.

Za mlade obitelji je vrlo važna vijest da je najava izgradnje 18 novih vrtića, od kojih će 11 biti završeno do 2026., kako bi svako dijete imalo mjesto u vrtiću blizu doma. Uz to, škole će se obnavljati i dograđivati kako bi sve prešle na jednosmjensku nastavu, a istovremeno postale energetski učinkovitije.

Za starije građane planira se gradnja četiri nova doma, u Dubravi, Prečkom, Španskom i Sesvetama te proširenje i modernizacija postojećih. Posebna skrb osigurana je za osobe s demencijom kroz nove specijalizirane odjele i bolju povezanost sa zdravstvenim sustavom.

Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.