Obnova vraća vrijednost starim zgradama fakulteta, inženjer otkriva: ‘Trajat će još barem 50 godina’
Dok se bliži kraj obnove zgrada Građevinskog, Arhitektonskog i Geodetskog fakulteta u Zagrebu, studenti i dalje slušaju nastavu na drugoj lokaciji, u zgradi Tekstilprometa. Koliko god željno iščekuju povratak u matične prostorije svojih institucija, obnova je bila nužna za kompleks kojem je protekao vijek na koji je projektiran 1930-ih. Zgrade se projektiraju na razdoblje od 50 godina, a Građevina, Arhitektura i Geodezija djelovale su u građevinama starim 80 godina na kojima su kroz godine rađene i brojne adaptacije. Više o konstrukcijskim ‘propustima’, obnovi i samim zgradama kolegica Ramona Ščurić sa sestrinskog portala srednja.hr doznala je od projektanta konstrukcije na obnovi Maria Todorića.
Foto: Ramona Ščuric | srednja.hr
Posao na gradilištu na kojem se obnavljaju zgrade Građevinskog, Arhitektonskog i Geodetskog fakulteta sve je bliži kraju, rekao je prilikom posjete kolegici s našeg sestrinskog portala srednja.hr projektant konstrukcije na obnovi Mario Todorić. Zgrada je nakon potresa, kako je objasnio bila u prilično lošem stanju, i to ni manje ni više zaslugom ‘kolega’ koji su svojevremeno radili na zgradi. No, ti im se propusti iz očitih razloga ipak ne mogu zamjeriti.
– Ne možemo kriviti graditelje tog doba, oni jednostavno nisu imali svijest i znanje. No da mi ne iskoristimo priliku za ojačati ovakve zgrade na potres, trebalo bi nas kriviti jer smo svjesni da se nalazimo u seizmički aktivnom području. Nekada ljudi nisu znali kako ih snalazi ta nevolja, rekao je Todorić dodajući kako će zahvati napravljeni ove godine osigurati studente i pri jačim potresima kakvi se na području Zagreba i uopće Hrvatske mogu očekivati.
Osim potresnog ojačanja, dodao je, studenti će dobiti potpuno modernizirane fakultete, opremljene za suvremene oblike održavanja nastave.
Životni vijek zgrada
Kako je pisao naš sestrinski portal srednja.hr, studenti čak četiri fakulteta – Građevinskog, Arhitektonskog, Geodetskog i Fakulteta strojarstva i brodogradnje, zbog obnova zgrada fakulteta na određeno su vrijeme dislocirani u zgradi Tekstilprometa. No, kraj obnove sve je bliže, a kad bude konačno priveden kraju, studenti će se mirne duše moći vratiti u ojačane matične zgrade ‘svojih’ institucija.
Konkretno, od Todorića smo otkrili što se sve radilo na zgradama u kojima inače djeluju Fakulteti građevine, arhitekture i geodezije. Kako nam je objasnio, nakon prirodne katastrofe, to jest potresa bilo je nužno zgradu potresno ojačati, ali ju i prilagoditi svim ostalim zahtjevima današnjice.
– Potres je iako elementarna nepogoda bio prilika da i ovakve naslijeđene objekte unaprijedimo po temeljnim zahtjevima. Ove su zgrade građene još 1939., 1940. godine. Otada se dogodilo jako puno promjena u korištenju građevina. Pa i u održavanju nastave na fakultetima. Trebalo je te objekte modernizirati, izvesti kompletno nove sustave instalacija, klimatizacija i ventilacija, rekao je Todorić.
U zoni zaštite
Kako nas je upozorio, zgrade su naprosto vapile za obnovom jer se gradnju ionako projektira na određen životni vijek. Ovima je svakako ‘istekao’. Nakon rekonstrukcije, ove 80-godišnje građevine bit će ne samo osigurane protiv potresa već i pomlađene novim, takoreći, životnim vijekom. Prilikom ‘oživljavanja’ kompleksa koji nije zaštićeno kulturno dobro ipak su postojale određene smjernice u zoni zaštite.
– Sam objekt nije pojedinačno zaštićeno kulturno dobro, ali se nalazi u zoni zaštite. Tako da smo i zahvate na ovom objektu radili u skladu s konzervatorskim smjernicama i konzervatorskim nadzorom. Konkretno, fasade koje imamo izvana trebali smo zadržati u izvornom obliku. Otvore na fasadama nismo mijenjali tako da se izvana praktički ne vidi utjecaj naših zahvata na ojačanje od potresa.
Konzervatorske smjernice poštivale su se i u vidu ne dodavanja novih elemenata u auli nakon ulaza. Od preostalih mjera (koje se ne tiču konzervatora), objekt je dobio i bolju komunikaciju evakuacije u slučaju požara te se i na neke druge načine prilagodio novim standardima.
Bez današnjih propisa
Kako nam je priznao Todorić, za vrijeme rada na zgradi fakulteta koji je i sam nekada pohađao, Todorić se ipak iznenadio propustima prethodnika, prije svega u konstrukcijskom smislu. Osim što su zgrade fakulteta u nekoliko navrata adaptirane, za istražnih radova otkriveni su razni propusti njegovih prethodnika. Ipak, ne može se kriviti nikoga jer današnji propisi u vrijeme gradnje i adaptacija nisu postojali.
– Za nas je bilo iznenađenje kad smo istraživali arhivsku građu i kad smo radili istražne radove na fakultetu, da konkretno glavna zgrada fakulteta u uzdužnom smjeru zapravo ne posjeduje nikakve ukrutne elemente – nema ni okvira ni zidova. Tako da bi se pri djelovanju potresa kakvi se očekuju na našem području u tom uzdužnom smjeru, moglo bi doći do jednog domino-efekta, te urušavanja i kolapsa takvih građevina, zaključuje Todorić.
Što je sve ključno kod statike zgrada i zašto armirano-betonske nisu nužno najsigurnija opcija doznali smo od stručnjaka. Što nam je rekao u razgovoru, pročitajte ovdje.
