Tomašević sprema obnovu Gradske vijećnice: Traži se projektant za 320.000€
Zgrada Gradske vijećnice sagrađena je između 1956. i 1958. godine prema projektu Kazimira Ostrogovića. Objadinjujući suvremena arhitektonska načela, u funkcionalnom i u estetskom smislu, ova građevina smatra se jednim od ključnih ostvarenja hrvatske poslijeratne arhitekture. Međutim, budući da ne zadovoljava potrebnu razinu potresne otpornosti, na zgradi Gradske vijećnice provest će se cjelovita obnova. U tu svrhu, Grad Zagreb objavio je postupak nabave za izradu projektne dokumentacije cjelovite obnove procijenjene vrijednosti 320 tisuća eura.
zgrada Gradske uprave | Foto: Nina Šantek, Bauštela.hr
Zgrada Gradske vijećnice, odnosno Gradskog poglavarstva na Trgu Stjepana Radića 1 prema projektu Kazimira Ostrogovića sagrađena je između 1956. i 1958. godine. Osmišljena je kao prva etapa realizacije kompleksa od ukupno tri zgrade na prostoru tada novog trga južno od kolodvora.
Objedinjujući suvremena arhitektonska načela, kako u funkcionalnom tako i u estetskom smislu, ova građevina smatra se jednim od ključnih ostvarenja hrvatske poslijeratne arhitekture. Sadržavajući moderne i klasične materijale, ubraja se u najvažnija ostvarenja simbola razvoja nakon 2. Svjetskog rata, a i ubraja se u nepokretna kulturna dobra Grada Zagreba.
Nedovoljna razina potresne otpornosti
Budući da ne zadovoljava potrebnu razinu potresne otpornosti, na zgradi Gradske vijećnice bit će nužno provesti cjelovitu obnovu. Iz tog razloga, Zagreb je objavio postupak nabave za izradu projektne dokumentacije cjelovite obnove, procijenjene vrijednosti 320 tisuća eura.
Sukladno Programu radova kapitalnih ulaganja u objekte za društvene djelatnosti i obnovu objekata oštećenih potresom u Gradu Zagrebu u 2023. godini provode se aktivnosti na obnovi od potresa predmetne zgrade. Zgrada Gradske vijećnice zbog nedovoljne će razine biti obnovljena kao pojedinačno zaštićeno kulturno dobro upisano u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske.
Obnova prema elaboratima
Kako, s obzirom na vrijeme izgradnje, ova zgrada ne zadovoljava potrebnu razinu potresne otpornosti, u skladu s izrađenim elaboratima i na temelju Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Karlovačke županije, cjelovito će se obnoviti. Jedan od važnijih za projekt obnove, Elaborat ocjene postojećeg stanja građevinske konstrukcije tvrtka ‘GIM GRAĐENJE’ d.o.o. izradila je još 2021.
zgrada Gradske uprave | Foto: Nina Šantek, Bauštela.hr
Prema tehničkim specifikacijama, da bi se izradila optimalna projektna dokumentacija za cjelovitu obnovu, za svaku fazu obnove tražit će se i pozitivno mišljenje Zavoda. K tome, projekt cjelovite obnove mora biti izrađen u skladu s konzervatorskim prijedlozima Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode.
Temeljni zahtjev građevine
Prema konceptualizaciji projekta obnove, izrada projekta neizbježno će sadržavati geodetske usluge, izradu glavnih projekata i svih elaborata te zahtijevati ishođenje suglasnosti. Od izvoditelja projektne dokumentacije, traži se i sudjelovanje u postupcima javne nabave za odabir izvođača radova koji je predmet projektiranja. Osim temeljnog zahtjeva građevine, koji se odnosi na mehaničku otpornost i stabilnost, preostali ključni zahtjevi u cjelovitoj obnovi ako to bude moguće ispunjavat će se bez znatnijih zahvata na zgradi i bez znatnog povećanja troškova.
Prilikom cjelovite obnove zgrade razreda važnosti III i IV prema HR EN 1998-1, na čestici postojećeg objekta mogu se projektirati i izvoditi pomoćna vanjska i evakuacijska stubišta i vanjska dizala koja izlaze izvan tlocrtne površine postojeće građevine. No, samo ako su u pitanju radovi kojima će se ispuniti temeljni zahtjevi za građevinu u pogledu sigurnosti u slučaju požara te sigurnosti i pristupačnosti tijekom uporabe te ako je predmetni zahvat usklađen s prostorno-planskom dokumentacijom.
Armirano betonska konstrukcija
Nosiva armiranobetonska konstrukcija zgrade, kako navodi konceptualno rješenje sastoji se od stupova, greda, zidova i sitnorebričaste stropne konstrukcije. Vertikalna nosivost osigurana je prijenosom opterećenja sa stropne konstrukcije na okvire koji se sastoje od stupova smještenih na pravilnom rasteru od 7,0 x 4,6 metara po cijelom tlocrtu zgrade i greda različitih dimenzija poprečnog presjeka koji tvore okvirnu konstrukciju dominantno u smjeru sjever-jug.
Stupovi se sa zadnje etaže dimenzija Ф40 centimetara povećavaju se na Ф50 centimetara u razini niskog prizemlja. Na vrhu zgrade je izvedena armiranobetonska nadstrešnica koja se sastoji od stupova presjeka Ф25 centimetara na rasteru 7,0 metara na koje se oslanja krov nadstrešnice statičkog sustava obostrana konzola raspona 2,4 metara od promjenjive sitnorebričaste konstrukcije najveće visine uz stup od 50 centimetara do visine 10 centimetara na obodu. Ploča koja povezuje rebra je debljine 10 cm. Rebra su na osnom rasteru 50 centimetara.
Jedna od važnijih zgrada u centru Zagreba, velikog kulturnog i arhitektonskog značaja, mogla bi postati trajno zaštićeno dobro. Koja je njena važnost i kako se razvija borba za zaštitu zgrade Name pročitajte ovdje.
