Gdje je zapelo s obnovom Banskih dvora? Čini se da posao od 20,6 milijuna nije prioritet, 'ima važnijih zgrada'

Uskoro će biti šest godina od zagrebačkog potresa, a Banski dvori i dalje nisu konstruktivno ni cjelovito obnovljeni. Kako nam kažu iz Vlade, na zgradi su obavljene hitne intervencije, odnosno uklonjeni su očišćeni dimnjaci, saniran krov te su izvedeni limarski radovi na oštećenoj ventilaciji u kuhinji. Uz to je tavan očišćen od šute, opeke, crijepova. No, zasad, čini se, ima puno važnijih sanacija za koje bi se mogla iskoristiti milijuni.

Nakon potresa u Zagrebu 2020. godine, prve na liniji za obnovu bile su zgrade važnih ustanova. Tu se mogu ubrojiti bolnice i škole, ali i druge građevine javne namjene bez kojih se ne može. Jedna vrlo važna obnova trebala je biti i ona Banskih dvora, koja, sjećamo se, nikad nije krenula. Iz Vlade doznajemo hoće li obnove uopće biti, odnosno kada.

Dokumentacija i izvedba za 155 milijuna

U drugoj polovici 2021. i početkom 2022. godine, skoro dvije godine nakon potresa koji je uznemirio Zagrepčane u ožujku 2020., bila je aktualna tema obnove Banskih dvora. Riječ je o dugačkoj baroknoj jedinici koja zajedno s palačom čini sjedište Vlade RH. Kako bi postala otporna na potrese, zgrada je trebala proći kroz kompletnu obnovu.

Kako smo pisali, u rujnu 2021. Vlada je pokrenula postupak javne nabave za izradu projektno-tehničke dokumentacije i izvedbu cjelovite obnove, a projekt je procijenjen na vrijednost od 155,1 milijuna kuna; dakle, 20,6 milijuna eura, s PDV-om. Budući da je riječ o zaštićenom kulturnom dobru, rečeno je da će se obnova sufinancirati novcem iz Fonda solidarnosti Europske unije. Obnova bi se provela u dvije faze, od kojih bi prva trajala pola godine, te bi se u njoj provela konstrukcijska sanacija.

Druga faza je uključivala izradu elaborata racionalne uporabne energije i toplinske zaštite, kao i elaborata popravka i uređenja okoliša, elaborata uređenja interijera pa i izradu idejnog projekta za cjelovitu obnovu, te izradu glavnog projekta cjelovite obnove. U drugoj fazi bi se izvelo i same radove prema projektu cjelovite obnove, pa i ishodilo potrebne posebne uvjete, suglasnosti, mišljenja nadležnih te potrebne potvrde. Ta, druga faza, naveli smo, potrajala bi nešto duže – do dvije godine.

Bez valjanih ponuda

Krenule su pristizati ponude. Do 18. ožujka 2022. trebalo se znati tko će projektirati i obnoviti sjedište Vlade na Markovom trgu. Ponuda tursko-nizozemskog konzorcija, u kojoj su bile tvrtke Saridaglar Insaat iz Turske i Duttchina Agro Tech Incubation Center (DATIC) iz Nizozemske vrijednosti od 124,7 milijuna kuna, bez PDV-a, bila je najprihvatljivija. To je oko 16,5 milijuna eura.

Ostale ponude koje su prešle procjenu poslali su Radnik, Teh-gradnja i Međimurje graditeljstvo, među kojima je najskuplja ipak bila ona potonja. Ponuda Međimurje graditeljstva iznosila je čak 241,2 milijuna kuna, odnosno 32,03 milijuna eura. No, postupak nabave na kraju je poništen, jer se za sve pristigle ponude ispostavilo da nisu bile prihvatljive. O ovome su i službeno izvijestili iz Vlade, u priopćenju objavljenom početkom travnja 2022. godine.

– U postupku javne nabave za izradu projektno-tehničke dokumentacije i provedbu radova na potpunoj rekonstrukciji zgrade Banskog dvora, jučer je donesena odluka o poništenju postupka, budući da niti jedan od četiri pristigla prijedloga nije ocijenjen kao prihvatljiv, navedeno je na stranicama Vlade.

‘Prioritet imaju druge zgrade’

Među razlozima za poništenje istaknuti su u Izvješću o pregledu i ocjeni ponuda, naveli su tada iz Vlade pa su pojasnili kako tri sudionika nisu dostavila valjano jamstvo za ponudu, dok su preostale ponude premašile osigurana sredstva od 155 milijuna kuna (20,6 milijuna eura), s uključenim PDV-om.

Odluka o poništenju potom je postala konačna, a dodatan problem bio je što je rok za potrošnju sredstava iz Fonda solidarnosti EU istekao u 2023. godini, kasnije su pisali mediji. Potrošen ili ne, novac koji bi bio potreban za obnovu svakako bi se mogao bolje iskoristiti, poručuju nam već skoro šest godina nakon potresa iz Vlade RH, na upit o tome što je danas s obnovom Banskih dvora. Dodali su, projektna-dokumentacija ipak je izrađena.

– Nakon oba potresa izvršeni su radovi koji se odnose na hitnu i nužnu sanaciju – uklanjanje oštećenih dimnjaka, sanacija krova i limarski radovi oštećene ventilacije u kuhinji, čišćenje tavana od šute, opeke, crijepova te je nakon provedenog postupka javne nabave ugovorena i izrađena Projektno-tehnička dokumentacija za obnovu. S obzirom na procijenjenu vrijednost obnove zgrade Vlade i raspoloživa sredstva Državnog proračuna prioritet u obnovi imaju druge zgrade javne namjene kao što su bolnice, vrtići, škole, kulturni objekti i dr., naveli su u svom odgovoru iz Vlade.