Zbog velikog rizika od kolapsa zgrada ove Gradske uprave ogoljena do kostura i ojačana
Zgradu Gradske uprave na Vukovarskoj ulici znaju baš svi. Tu su do 2020. neometano djelovali gradski uredi, a onda je potres donio kaos. Impozantno djelo arhitekture pretrpjelo je ozbiljna oštećenja, a zbog ozbiljnog nedostatka kod novog potresa joj je prijetio kolaps. Kako je sad u fazi cjelovite obnove, ogroman rizik je prošlost, dok se zgradi smiješe ljepši i sigurniji dani.
obnova zgrade Gradske uprave | foto: Bauštela.hr (Nina Šantek)
Svako razdoblje ima svoju tipologiju gradnje. Iako se već početkom 20. stoljeća krenulo koketirati s armiranim betonom, puni potencijal armiranobetonskih elemenata vjerojatno je iskorišten tek u posljednja dva desetljeća 1900-ih, otkad struka neprestano napreduje.
Stoga se raniji primjeri gradnje s takvim elementima, pogotovo do polovice 20. stoljeća ne smatraju najsvjetlijim primjerima protupotresne gradnje. Isto je sa zgradom Gradske uprave na Vukovarskoj 56-60.
Ova impozantna betonska građevina projektanta Nevena Šegvića, izvorno zamišljena kao višestambeni objekt ponosno se proteže duž jedne od glavnih gradskih prometnica. Činjenica da se nadvija nad Vukovarskom s druge joj strane nije nije zagarantirala stabilnost za vrijeme potresa u kojemu je prilično oštećena. Prije nešto manje od dvije godine krenula je obnova svakog dijela zgrade koja je od listopada 2024. u novoj fazi.
Uredi umjesto stanova
Današnja zgrada Gradske uprave sagrađena na prijelazu iz 1948. u 1949. izvorno je zamišljena kao šesterokatni stambeni objekt. Prema projektu Milana Žerjavića vrlo brzo je ipak ‘preprojektirana’ u uredsku zgradu sa šest ulaza, a isti oblik i namjenu zadržava do danas. Iako je riječ o impozantnoj građevini na gradskoj prometnoj žili kucavici s obzirom na razdoblje izgradnje nije neobično što su na njoj nakon zagrebačkog potresa 2020. na građevini uočena oštećenja strukturne naravi.
Potresni rizik za zgradu te tip oštećenja određuje tipologija objekta i vrijeme njene gradnje, stoji u znanstvenom radu na temu potresnog rizika Zagreba s osvrtom na građevine. Prema razdobljima gradnje grubo se razlikuju zidane zgrade, zidane zgrade sa serklažima, armiranobetonske okvirne zgrade, zgrade sa sustavom armiranobetonskih nosivih zidova te armiranobetonske okvirne zgrade s armiranobetonskim nosivim zidovima, a svako novo razdoblje u teoriji znači veću potresnu sigurnost. No, zna se da ni vrsta konstrukcije nije uvijek garancija za sigurnost.
obnova zgrade Gradske uprave | foto: Davor Denkovski (Grad Zagreb)
obnova zgrade Gradske uprave | foto: Bauštela.hr (Nina Šantek)
Kostur Gradske uprave koja nije najbolje podnijela potresna gibanja u 2020. iz Grada Zagreba opisuju kao nosivu konstrukciju koju čine poprečni betonski zidovi i stupovi povezani gredama. Međukatne konstrukcije svih etaža su izvedene kao armirani monolitni sitnorebričasti strop, dok su krajnji raster istočno i zapadno u prizemlju su oslonjeni na armiranobetonske stupove.
Konačno, vertikalna komunikacija je postignuta trokrakim stubištem koje je smješteno u centralnom modulu svake dilatacije, a tri stubišta između krakova je uklopljeno u dizalo. Kako smo spomenuli, ni betonski ni armiranobetonski elementi nisu spriječili štetu od potresa.
Sve nosili stupovi
Od pretrpljenih oštećenja, utvrđeno je da je u potresu konstrukcija zgrade oštećena na uzdužnim pregradnim i nosivim zidovima, a oštećenja su zamijećena i na stupovima u prizemlju. Ti stupovi ključni su za zgradu u kojoj imaju ulogu nosivosti opterećenja poprečnog zida svih etaža iznad, no drugi nedostatak ipak bi presudio kod jačeg potresa.
– Kao najveći nedostatak potrebno je istaknuti nepostojanje zidova u uzdužnom smjeru, što bi u slučaju djelovanja novog potresa u uzdužnom smjeru prijetilo kolapsom cijele konstrukcije te bi posljedice bile znatno ozbiljnije, rekli su nam iz Grada Zagreba.
Navedena oštećenja nisu ostavljala mjesta dvojbama je li zgradi potrebna obnova. Iako građevina trenutno djeluje potpuno ogoljeno, doznajemo kako su radovi konstruktivne obnove objekta Gradske uprave na Vukovarskoj u stvari dovršeni, a trajali su od svibnja 2023. do travnja 2024. godine.
obnova zgrade Gradske uprave | foto: Bauštela.hr (Nina Šantek)
obnova zgrade Gradske uprave | foto: Davor Denkovski (Grad Zagreb)
obnova zgrade Gradske uprave | foto: Davor Denkovski (Grad Zagreb)
Uzdužno konstruktivno ojačanje
Upravo u skladu s ranije spomenutom primjedbom da je najveći dio oštećenja na zgradi nastao uslijed velikih pomaka na nekonstruktivnim elementima, obnova je zahtijevala izvođenje radova na pojačanju konstrukcije u uzdužnom smjeru. Svaki pak navedeni zahvat izvodio se prema suglasnosti konzervatora na projektnu dokumentaciju, a nakon konstruktivne radovi su ušli u novu fazu.
– U tijeku je izvođenje radova cjelovite obnove zgrade, što uključuje radove na izvedbi toplinske izolacije vanjske ovojnice zgrade, kao i na ravnom krovu i krovnoj terasi, zamjeni vanjske i unutarnje stolarije i bravarije, ugradnji protupožarne bravarije, ugradnji novih termotehničkih sustava grijanja, hlađenja, klimatizacije, ventilacije. Završetak svih radova očekuje se krajem 2025. godine, navode iz Grada.
obnova zgrade Gradske uprave | foto: Davor Denkovski (Grad Zagreb)
obnova zgrade Gradske uprave | foto: Bauštela.hr (Nina Šantek)
Nakon prijave uslijedilo čekanje
Na pitanje zašto obnova nije krenula odmah nakon potresa, odnosno čim su utvrđeni nedostaci iz Grada Zagreba odgovaraju da je krivac – dokumentacija. Na ulasku u gradilište stoji velika tabla koja otkriva da su cjeloviti radovi počeli nedavno, ali konstrukcijska obnova privedena je kraju. Ova pak obnova prijavljena je u isto vrijeme kada i za sve zgrade Gradske uprave te je mogla krenuti nakon provođenja postupka nabave.
– Aktivnostima na obnovi zgrada Gradske uprave pristupilo se prijavom na poziv u okviru Ministarstva kulture i medija te osiguravanjem sredstava sufinanciranja obnove zgrada javne namjene koje su zaštićeno kulturno dobro kroz izvore FSEU-a i NPOO-a, uz donošenje Programa od strane Gradske skupštine, rečeno nam je o postupku prijave.
Katastrofa aktivirala struku
Podsjetimo, zgrada je podignuta u razdoblju u kojem potresna gradnja nije bila forte. U prvim desetljećima na ovim prostorima na potresnu gradnju jednostavno se nije obraćalo previše pozornosti, a graditeljstvo se krenulo interesirati nakon strašnih potresa u 1960-ima i 1970-ima.
obnova zgrade Gradske uprave | foto: Davor Denkovski (Grad Zagreb)
obnova zgrade Gradske uprave | foto: Davor Denkovski (Grad Zagreb)
Kako otkriva pregled protupotresne gradnje, nužnost povezivanja potresnoga inženjerstva i povezivanja seizmologije u ozbiljnoj je primjeni tek od druge polovice 20. stoljeća, nakon potresa u Skopju (1963.), Banja Luci (1969.) i crnogorskom primorju (1979.). Tek su ti događaji značajnije aktivirali sustav bivše države nakon čega su stručnjaci i znanstvenici krenuli intenzivno raditi na umanjenju posljedica. Od ovog razdoblja struka napreduje i nastavlja se razvijati, a sva nova saznanja mogu se primijeniti kod obnove zgrada poput ove Gradske uprave, nastalih u razdoblju kad snažni potresi nisu bili glavna briga struke.
obnova zgrade Gradske uprave | foto: Bauštela.hr (Nina Šantek)
Ovdje pročitajte sve što nije naodmet znati o armaturi.
