Građevinski i arhitektonski trikovi za život bez klima uređaja
S vrućinama koje zahvaćaju zemlju, ovisnost o klima uređajima u znatnom je porastu. Klima uređaji su lagana (iako skupa) utjeha koja nam često preostaje kao jedina opcija pri izbjegavanju vanjskih uvjeta. Što toplije postaje, to više ljudi pokreće klima uređaje, ali ako energija ne dolazi iz obnovljivih izvora, sva ta dodana potražnja generira više emisija stakleničkih plinova, što pridonosi globalnom zagrijavanju. Naravno, pospješuje i sve vruća ljeta, a nas prisiljava na veće financijske troškove.
Energetska učinkovitost i održiva gradnja, ilustracija | foto: Unsplash
Šteta na imovini i infrastrukturi te zdravlju ljudi predstavlja velike troškove za društvo i gospodarstvo. Prema podacima Europske unije, između 1980. i 2011., imovina više od 5,5 milijuna osoba je oštećena poplavama zbog čega je došlo do velikih gospodarskih gubitaka koji su dosegnuli iznos od preko 90 milijardi eura. No, mi ne možemo utjecati na postupke cijeloga svijeta, ali možemo utjecati na svoja djela i pri tome, dugoročno gledano, uštedjeti kunu ili dvije. Mlađe generacije teško mogu zamisliti životni prostor bez klima uređaja, ali vjerovali ili ne, arhitektura nam može pomoći u preživljavanju vrućina.
Postoji nekoliko arhitektonskih alternativa koje nam uvelike mogu ublažiti utjecaj klimatskih promjena na stambeni prostor i pri tome povećati kvalitetu života.
Boje i premazi
Postoje fasadne boje s pigmentima koji su dizajnirani da odražavaju sunčevo zračenje u vidljivom dijelu svjetlosti i infracrvenom spektru. Upotrebom takvih boja možemo smanjiti utjecaj toplinske energije za više od 10° C, u usporedbi s uobičajenom bojom. Fotokromatski prozori, „pametni“ prozori s premazima nano-filma koji su “spektralno selektivni”, također pomažu jer infracrveno zračenje drže vani, dok pritom propuštaju vidljivu svjetlost. U procesu razvoja su i termokromne boje, koje upijaju svjetlost i toplinu za vrijeme hladnoće, a odražavaju ih kad je vruće. U manjim mjerama pomaže i strateško bojanje fasada, odnosno postupak pri kojem dijelovi građevine s većom izloženošću suncu bivaju obojani svjetlijim bojama, a dijelovi manje izloženi suncu tamnim bojama.
Debeli zidovi i krovovi
Kod smanjivanja utjecaja toplinske energije od velike su koristi debeli zidovi od kamena, opeke i blokova od konoplje i vapna. Debeli zidovi predstavljaju dodatnu barijeru koju toplinska energija mora prijeći kako bi došla u unutarnji prostor. U tome pomaže građenje duplih zidova koji se u međuprostoru pune mješavinom konoplje i vapna. Za gradnju takvih zidova je potrebno vrlo malo materijala, a konoplja djeluje kao izuzetno dobar izolator. Dodatno, na taj način omogućuje se zidovima da “dišu”, zadržavajući vlagu u šupljini. Takvi prostori mogu održati konstantnu temperaturu između 14° i 16° C.
Krovne grede koje se nadvisuju sa svake strane zgrade nude sjenu i pomažu u održavanju hladnoće unutarnje temperature tijekom ljeta. Krovovi i zidovi prekriveni biljkama, pogotovo na sjevernom pročelju, također smanjuju učinak toplinskih valova kada se koriste u urbanom kontekstu. Nije na naodmet ni lijepi izgled biljaka.
Trijemovi i unakrsna ventilacija
Ispravno postavljanje trijemova ne samo da hladi ljeti, već i rezultira svakom Dalmatincu najgoru noćnu moru – „promaju“, odnosno uzrokuju unakrsnu ventilaciju kroz kuću. Unakrsna ventilacija pomože da brzo istjerate neželjeni vrući zrak iz unutrašnjosti kuće pomoću stalnog dotjecanja svježeg hladnijeg zraka. To se može postići i pomoću dvostrukog fasadnog sustava koji koristi međuprostor kako bi potaknuo cirkulaciju hladnog svježeg zraka kroz zgradu.
Visoki stropovi i potkrovlje
Logika gradnje visokih stropova i potkrovlja je uistinu jednostavna. Vrući zrak se podiže jer se zagrijavanjem plinovi šire, a gustoća smanjuje. Topliji zrak učinkovito pluta poviše hladnijeg, a nama ostavlja donji dio prostora prozračnijim i ugodnijim. Unutarnji prostor potkrovlja služi kao „džep toplog zraka“ koji zbog utjecaja topline iz vanjskog okoliša zadržava zrak u stanju manje gustoće i sprječava prelazak u niže razine stambenog prostora.
Drveće
Drveće koje okružuje prostor pomaže u zaštiti sunca ljeti stvarajući hlad, čineći isto i zimi. Uslijed zaštite od vremenskih uvjeta, najbolje je koristiti listopadno drveće, jer ono svojom krošnjom ljeti pravi hlad, a na jesen gubi lišće i propušta sunčevo zračenje i time dopušta grijanje fasade građevine.
Isparavanje vode
Jeste li se ikada zapitali zašto su zastupljene velike temperaturne razlike u pustinjama tijekom dana i noći? Odgovor je poprilično jednostavan… Do sada smo svi naučili da su uzrok zagrijavanja zemljine površine staklenički plinovi, a upravo je vodena para glavni staklenički plin koji učinkovito apsorbira toplinsku energiju. Budući da pustinje imaju znatno manje vodene pare od ostalih područja, razmjerno velik udio energije koji apsorbira danju, površina pustinje može noću osloboditi u atmosferu.
Naoružani tim znanjem možemo zaključiti da vlaga u zraku ima veliku ulogu u zadržavanju topline u prostoru. Sada znamo da voda upija toplinu i isparava, a kako se podiže, hladniji zrak potiskuje prema dolje. Ta spoznaja je dovela do razvoja rashladnih sustava koji koriste vodu i prirodnu ventilaciju kako bi smanjili temperaturu u zatvorenom prostoru, kao što su raspršivači, mlaznice za raspršivanje za stvaranje magle te porozni materijali, poput keramičkih isparivača napunjenih vodom. Pomaže i gradnja tornjeva i dvostrukih zidova, kako bi se stvorio prostor u kojem se vrući zrak i vodena para mogu dizati, dok hladni zrak tone. Takvi sustavi mogu biti iznimno učinkoviti, sve dok je vrijeme relativno suho, a sustav pažljivo kontroliran.
Ipak, prije nego se previše oduševimo svim tim novim tehnologijama, moramo biti svjesni da je za nešto takvo nažalost potrebni veći iznosi novaca i prostora. Imajući na umu da od građevina očekujemo dug životni vijek i da pod cijenu održavanja snosimo visok trošak, imperativ je da planiramo i stvaramo zajednice koje su sposobne prilagoditi se klimatskim promjenama. Novi razvoj mora biti osmišljen tako da bude sposoban nositi se s budućnošću.
