U Gradski bazen u Dubrovniku će se ugraditi dizalica topline: Očekuje se ušteda od milijun kuna na godišnjoj razini

Uskoro će se u strojarnicu Gradskog bazena u Dubrovniku ugraditi sustav dizalica topline. Projekt je vrijedan 1.7 milijuna eura, a realizacijom investicije ostvarit će se značajna ušteda na potrošnji energenata od čak milijun kuna na godišnjoj razini.

U sklopu rekonstrukcije strojarnice objekta, predviđena je demontaža starog sustava toplovodnog kotla na lož ulje kapaciteta 1.3 MW s novim modernim sustavom dizalice topline morska voda / voda jednakog kapaciteta. Cilj je zamijeniti staru fosilnu tehnologiju lož ulja s modernim sustavom obnovljivih izvora energije koji pruža neprekidan izvor grijanja s morskom vodom koja djeluje kao stabilan i pouzdan toplinski izvor i ponor. Grijanje vode uglavnom predstavlja veliki postotak potrošnje energije, kako u domovima tako i u sportskim te poslovnim objektima.

Gledano na godišnjoj razini, rekonstrukcijom strojarskog sustava iskorištavanjem mora tehnologijom dizalice topline za zagrijavanje vode u velikom i malom bazenu te zagrijavanje samog objekta moglo bi se uštedjeti gotovo 100 posto ukupne godišnje potrošnje lož ulja.

Ugradnja sustava dizalica topline sa strane emisije ugljikovog dioksida (CO2) ima izrazito pozitivne učinke. Kada sustav dizalica topline zamjenjuje ili nadopunjuje klasične načine zagrijavanja vode, značajno se smanjuju emisije štetnih plinova te se pomaže u sferi klimatskih promjena na globalnoj razini, ali se također značajno podiže i kvaliteta zraka na lokalnoj razini. Procijenjeno smanjenje emitiranja ugljikovog dioksida nakon implementacije projekta je tisuću tona na godišnjoj razini.

Ukupna vrijednost projekta je 1.4 milijuna eura, a odobren iznos bespovratnih sredstava je 1.2 milijuna eura što iznosi 85 posto vrijednosti projekta. Sustav će se financirati u okviru Otvorenog poziva na dostavu projektnih prijedloga ‘Proizvodnja energije iz mora’.

Projekt je financiran iz Financijskog mehanizma Europskog gospodarskog prostora (EGP). EGP financijski mehanizam pridonosi smanjenju društvenih i gospodarskih nejednakosti u Europi te istovremeno jačaju bilateralnu suradnju između država darovateljica (Island, Lihtenštajn i Norveška) i država korisnica. Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije je u ulozi Upravitelja Programa ‘Energija i klimatske promjene’.