Dolina vodika Sjeverni Jadran: Inicijativa za prelazak na vodik simultanim poticanjem razvoja infrastrukture i tržišta

U Europi se pokreću koraci za povećano korištenje vodika, kako bi se potaknulo ekološku održivost. Jedna mogućnost su automobili na vodik, no problem je i manjak takvih automobila te manjak punionica vodika. 2022. godine, lansirana je Dolina vodika Sjeverni Jadran, transnacionalni projekt koji, uz pomoć značajnih sredstava, nastoji postaviti okvir za suradnju u razvoju ekološki prihvatljivih tehnologija vodika. Takav korak pridonio bi revoluciji i omogućio prijelaz na integrirani ekosustav. Do 2028. godine, nalaže se da će se godišnje proizvoditi najmanje 5 tisuća tona vodika, a udjeli će biti regionalno raspoređeni. Da bi se postigao cilj, u planu je uskladiti potražnju i ponudu na tržištu vodika, za što se očekuje da će pospješiti njegovu sve širu upotrebu.

2022. godine lansirana je Dolina vodika Sjeverni Jadran, a taj je korak predstavljao put ka održivijim i zelenim ekonomijama. Na konferenciji se, između ostalog govorilo o tome kako će vodik utjecati na izgled regije, koji su aktualni projekti na tržištu obnovljivog vodika, kao i idu li politike i regulative u prilog dekarbonizaciji gospodarstva. Konferenciju koja se održala u petak organizirala je Hrvatska gospodarska komora u suradnji s Veleposlanstvom Republike Italije te Hrvatsko-talijanskom gospodarskom komorom, objavila je Hrvatska gospodarska komora.

Kolektivna posvećenost prijelazu na čistu energiju

Inicijativu je predstavila direktorica Sektora za industriju i održivi razvoj HGK Marija Šćulac. Govoreći o koracima u planu, konstatirala je da se teži kolektivnoj posvećenosti prijelazu na čistu energiju. U govoru, Hrvatsku je opisala važnom državom-akterom europske scene zelene energije.

– Ova inicijativa nadilazi regionalne napore. Ona predstavlja našu kolektivnu posvećenost prijelazu na čistu energiju. HGK je od samoga početka shvaćala potencijal vodika te smo 2021. osnovali Grupaciju za vodik HGK, koja danas okuplja više od 80 tvrtki. Zahvaljujući trudu svih okupljenih, Hrvatska nije samo sudionik, već važan akter europske scene zelene energije, rekla je Šćulac.

U nastavku je ustvrdila kako je uspostava efikasne infrastrukture za obnovljivi vodik problem s kojim se suočava cijela Europa. Kao glavni problem za ostvarenje tog plana istaknula je nedostatak vozila na vodik, te je objasnila kako su međusobno usko povezani uzroci manjak punionica i nedostatak vozila na vodik. Dokle se ne koriste automobili, nedostajat će punionice i – obrnuto.

Kao primarnu namjeru Doline vodika Sjeverni Jadran navela je prekid ciklusa nekorištenja vodika simultanim razvojem potrebne infrastrukture, koja bi trebala potaknuti tržišnu potražnju vodika. Takav pristup, koji podrazumijeva istovremeni razvoj infrastrukture i tržišne potražnje, omogućio bi da razvoj jednog segmenta potiče razvoj drugog. Planiranim pristupom, cilja se proizvesti 5 tisuća tona vodika godišnje, iz obnovljivih izvora, te implementirati upotrebu vodika u više sektora, između kojih u prometu i u industriji.

Talijanski veleposlanik u Hrvatskoj: ‘Koraci će iscrtati put za korištenje vodika’

Talijansko veleposlanstvo u Hrvatskoj odabralo je inicijativu kao glavni segment proslave Talijanskog dana istraživanja, a koji se, povodom rođenja Leonarda da Vincija obilježava 15. travnja. Predstavljajući projekt, talijanski veleposlanik u Hrvatskoj, Paolo Trichilo, naglasio je kako će koraci koji se provode ‘iscrtati put za korištenje vodika’.

– Benefiti ovoga projekta idu puno dalje od granica zemalja partnera, on je od interesa cijeloj Europi. Obnovljiva energija ključan je faktor naših okolišnih i industrijskih agenda. Nadam se da će nam današnji događaj iscrtati put za korištenje vodika. Ambiciozan je projekt, kao što su ambiciozne i EU agende koje su postavile ambiciozne ciljeve s također ambicioznim rokovima. Ovo je ozbiljan projekt s ozbiljnom financijskom podrškom EU u koji su uključeni mnogi dionici privatnog i javnog sektora”,  rekao je Trichilo.

Načelnik sektora za energetsku politiku i planiranje u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja Vjekoslav Jukić za strategiju objavljenu 2022. godine pojasnio je da je strategija do 2050. godine, koja obuhvaća proizvodnju, transport, skladištenje i samo korištenje vodika. Podsjetio je kako je dio plana povećanja korištenja vodika do 2028. godine, koji nalaže da će se do te godine godišnje proizvoditi najmanje 5 tisuća tona vodika, a udjeli će biti regionalno raspoređeni.

– Rekli smo da ćemo proizvoditi najmanje 5 tisuća tona vodika godišnje do 2028., do kraja trajanja projekta s time da će 20 posto biti regionalno raspoređeno, odnosno dijelit ćemo ga među regijama. Promet je najzreliji za korištenje vodika, voljeli bismo ga prvo vidjeti u javnom gradskom prijevozu, što zbog čišćeg prometa, što zbog smanjenja buke. Sredstva za vodik su alocirana i iz NPOO-a, jedan od zanimljivijih projekata je pokušaj da prebacimo lokomotive s benzina na vodik kako bismo unaprijedili željeznički promet, komentirao je Jukić.

U Hrvatskoj moguće rješenje pretvaranje otpada u vodik

Inače, Dolina vodika Sjeverni Jadran objedinjuje u partnerstvu 37 organizacija u Hrvatskoj, Sloveniji te u autonomnoj regiji Friuli Venezia Giulia. U okviru ‘Doline’ planira se razviti 17 pilot-projekata u područjima energije, transporta te u sektorima koji se najteže snalaze s procesom dekarbonizacije. od projekata u Hrvatskoj postoje: Indeloop (DOK-ING grupa), Maritime Center of Excellence, Dilj (NEXE grupa), Gitone Kvarner, ACI Marine i Active Solera.

Kao konkretno rješenje za Hrvatsku se postavlja pretvaranje otpada u vodik, a kada bi provela taj korak, Hrvatska bi bila prva država koja je to učinila. Na pitanje pretvaranja otpada u vodik osvrnula se direktorica tvrtke Active Solera Ivana Jukić, pojasnivši kako je s inženjerima i znanstvenicima iz Francuske radila na razvoju tehnologije koja bi otpad pretvarala u vodik.

– Dakle jedno konkretno rješenje, koje zapravo nudi priliku za Hrvatsku da postane prva država u Europi koja bi svoj otpad pretvarala u vodik, odnosno u čisti energent. Na otoku Cresu zajedno s otokom Lošinjem planiramo transformirati ukupni nereciklabilni otpad kako bi se proizvela dovoljna količina čistog vodika, niskougljičnog, koja odgovara petini ukupne potrošnje energije na arhipelagu. Jer na taj način proizvodimo čisti energent iz nečega što je predstavljalo problem i trošak,  objasnila je Jukić, dodajući da nakon Cresa i Lošinja očekuju i interes velikih gradova, rekla je Jukić.

Europska komisija krajem 2021. godine propisala je Direktivu o energetskim svojstvima grada, koja do 2023. nalaže smanjenje stakleničkih plinova, a ovdje pročitajte više o nalozima direktive.