EU je rekla svoje: Kraj za kotlove na fosilna goriva

Prema podacima Europske komisije, zgrade država članica EU proizvode 36% stakleničkih plinova i troše 40% ukupne potrošene energije. Zbog povećane zabrinutosti radi globalnog zatopljenja, Europska komisija u prosincu je 2021. godine predložila Direktivu o energetskim svojstvima grada, koja bi trebala regulirati energetsku potrošnju zgrada država članica. Direktiva propisuje postupanje koje će do 2030. značajno smanjiti stakleničke plinove tako da bi sektor zgrada do 2050. trebao postati klimatski neutralan, a predloženo je i ukidanje fosilnih goriva.

Kako navode podaci Europske komisije, zgrade na prostoru Europske unije odgovorne su za 40% potrošnje energije i 36% proizvedenih stakleničkih plinova. Zbog toga je 15. prosinca 2021. godine Europska komisija ponudila zakonodavni prijedlog za reviziju Direktive o energetskim svojstvima zgrada te je predstavljen paket ‘Spremni za 55%’. Ta je inicijativa postavila pitanje energetske potrošnje u zgradama u prvi plan i učinila taj plan zakonodavnim pitanjem.

Prema odredbama Direktive o energetskim svojstvima zgrada, do 2030. planira se značajno smanjiti stakleničke plinove te općenito potrošnju energije u sektoru zgrada Europske unije, kako bi taj sektor do 2050. godine postao klimatski neutralan. Također se planira obnova zgrada koje su energetski neučinkovite, te se traži veća transparentnost u razgovoru o energetskim svojstvima. Direktivu je odobrilo 370 glasova, dok se 199 usprotivilo, a 46 je ostalo suzdržano. No, da bi direktiva stupila na snagu, nužno je da ju prvo službeno odobri i Vijeće EU-a.

Barem 16 posto zgrada obuhvaćeno do 2030.

Od osnovnih ciljeva, može se izdvojiti da će za zgrade kojima se koriste javna tijela, ili njima pripadaju vrijediti nešto drugačija pravila; odnosno takve bi zgrade trebale biti s nultim emisijama do 2028. Do 2030. godine, pravilo nulte emisije trebalo bi, s druge strane, biti primijenjeno na sve nove zgrade, a očekuje se da će u prilagodbi na nove uvjete države članice u obzir uzeti mogućnost globalnog zagrijavanja zgrada s vremenom.

Kad je riječ o stambenim zgradama, države članice morat će usvojiti mjere kojima će biti osigurano da će se do 2030. u najmanje 16% zgrada smanjiti prosječna upotreba primarne energije, dok bi 20-22% zgrada isti cilj trebale ostvariti do 2035. Nadalje, za zadovoljenje minimalnih zahtjeva Direktive, do 2030. države članice morat će obnoviti 16% energetski neučinkovitih zgrada, a 26% do 2033. godine.

Neće se više subvencionirati kotlovi na fosilna goriva

U skladu s prilagodbom u svrhu poboljšanja energetskog profila stambenih zgrada unutar EU, traži se i poduzimanje ozbiljnih koraka za dekarbonizaciju sustava za grijanje. Taj cilj bit će moguće postići postupnim ukidanjem kotlova na fosilna goriva koja su se koristila za grijanje i hlađenje, a očekuje se da će se takvi sustavi do 2040. u potpunosti ukinuti. Za postizanje cilja, od 2025. subvencioniranje samostalnih kotlova na fosilna goriva će biti zabranjeno.

Nova pravila Deklaracije vrijedit će za sve zgrade, s izuzetkom gospodarskih objekata i arhitektonske baštine. Isto tako, drugačija pravila mogu vrijediti za zgrade zaštićene radi njihovog povijesnog ili arhitektonskog značaja, a u zgrade-iznimke ubrajaju se i privremene zgrade; kao i crkve i vjerski objekti.

– Direktiva jasno pokazuje kako klimatska politika može imati stvarne i neposredne koristi za manje dobrostojeće u našem društvu. Ovaj će zakon pomoći u smanjenju računa za energiju i rješavanju temeljnih uzroka energetskog siromaštva, istovremeno osiguravajući tisuće visokokvalitetnih lokalnih poslova diljem EU-a. Rješavajući 36 % europskih CO2 emisija, predstavlja dodatni nužan stup Europskog zelenog plana. Današnji rezultat pokazuje da Parlament nastavlja podržavati Zeleni plan koji u jednakoj mjeri pravedan i ambiciozan, na plan Direktive o energetskim svojstvima osvrnuo se Ciarán Cuffe iz irske stranke Zeleni/ESS.

Doznajte ovdje sve o ‘zelenom’ betonu koji bi trebao potresti građevinski sektor.