Nova grandiozna dalmatinska riva čeka arheološke radove, u podmorju stari gradski bedemi

Projekt se odnosi na zahvat od približno 300 metara obale na sjevernoj strani stobrečke uvale, uz ulicu Sv. Lovre, te obuhvaća više katastarskih čestica, uključujući i dijelove pomorskog dobra. Planirane aktivnosti uključuju rekonstrukciju postojeće kolno-pješačke prometnice, uređenje parkirališta, sanaciju i rekonstrukciju obalnog zida, izgradnju sustava odvodnje oborinskih voda te obnovu javne rasvjete. Idejnim rješenjem predviđa se i oblikovanje nove obalne linije s pomakom od 4 do 7,5 metara u more, te uređenje šetnice, zelenog pojasa, biciklističke staze i stepenica za ulazak u more.

Elaborat Programa arheoloških istraživanja za područje rive u Stobreču pripremljen je na zahtjev Grada Splita, u skladu s uvjetima Uprave za zaštitu kulturne baštine, kako bi se omogućilo planirano uređenje i proširenje obalnog pojasa uz istodobnu zaštitu mogućih arheoloških nalaza. Izradio ga je obrt za istraživanje Theia na čelu s arheologinjom i povjesničarkom umjetnosti, Joškom-Teom Katunarić Kirjakov.

Arheološki ostatci u podmorju

Zbog položaja u neposrednoj blizini zaštićene povijesne jezgre Stobreča i rezultata ranijih istraživanja koji ukazuju na mogućnost arheoloških ostataka u podmorju, Konzervatorski odjel u Splitu propisao je obvezna podvodna i kopnena arheološka istraživanja prije i tijekom izvođenja radova. Predviđeno je izvođenje najmanje 15 podvodnih arheoloških sondi, a u slučaju nalaza i dodatna istraživanja. Na kopnenom dijelu obavezan je arheološki nadzor tijekom svih iskopa, uz mogućnost zaštitnih istraživanja ako se pojave nalazi.

Posebna pažnja usmjerena je na mogućnost otkrivanja lučkih i obalnih struktura, kanala i građevina iz antičkog razdoblja, s obzirom na to da je razina mora u prošlosti bila niža te da su georadarska istraživanja iz 2024. godine već ukazala na potencijalne podzemne strukture. Daljnja realizacija projekta i uvjeti gradnje ovisit će o rezultatima arheoloških istraživanja i mišljenju nadležnog konzervatorskog ureda.

riva Stobreč, arheološki radovi | foto: screen shot EOJN / Theia

Prethodna istraživanja

Stobreč je jedno od najranijih urbanih naselja u Hrvatskoj, s kontinuitetom naseljavanja od prapovijesti do danas. Na području naselja dokumentirani su ostaci ranokršćanske bazilike, predromaničke crkve sv. Lovre iz 5. ili 6. stoljeća te benediktinskog samostana iz 10. i 11. stoljeća.

Sustavna arheološka istraživanja potvrđuju da se na području antičkog Epetija nalazio važan urbani i obrambeni kompleks. Istraživanja helenističkog bedema pokazala su njegovu iznimnu očuvanost te kasnije rimske preinake. Od 2024. godine provode se opsežna iskapanja koja su otkrila prapovijesno naselje, antičku infrastrukturu i kasnoantičke građevine.

Pronađeno je više od 100.000 arheoloških nalaza, uključujući keramiku, alat, novac i životinjske ostatke, što potvrđuje dugotrajan kontinuitet života. Georadarska snimanja dodatno su ukazala na moguće ostatke gradskih zidina i antičke luke, djelomično i ispod današnje razine mora. Iako podvodna istraživanja u uvali još nisu sustavno provedena, brojni slučajni nalazi potvrđuju velik arheološki potencijal područja.

riva Stobreč, arheološki radovi | foto: screen shot EOJN / Theia

Lokacija i obuhvat radova

Zona obuhvata nalazi se na sjeverozapadnom dijelu uvale Stobreča. To je glavna priobalna cesta, dio ceste Put sv. Lovre, s parkiralištem, šetnjicom s palmama i nasutom plažom na sjeveroistoku. S istoka je oplakuje plitko more, a na zapadu je naselje obiteljskih i turističkih niskokatnih kuća.

Na povijesnim kartama vidljivo je da je cesta oduvijek pratila prirodni prilaz poluotoku sa sjevera. Stoga je moguće da se i pod današnjom asfaltnom cestom Puta sv. Lovre i nasutim materijalom krije stariji antički, srednjovjekovni i novovjekovni prilazni put gradu. Georadarski snimci pokazali su da se južno od zone obuhvata nalaze zidovi na apsolutnoj dubini do 2 metra, pod morskim pijeskom, koji se pružaju od helenističkih bedema prema sjeveru, odnosno zoni građevinskih radova.

Ti zidovi upućuju na mogućnost postojanja helenističkih bedema i gradskih zadnja, kao i objekata i postrojenja antičke luke, ali i srednjovjekovnih i nešto kasnijih građevina, na zapadnom dijelu uvale u pijesku ispod razine mora.

riva Stobreč, arheološki radovi | foto: screen shot EOJN / Theia

Podvodna istraživanja

Prema uvjetima Konzervatorskog odjela u Splitu, podvodna arheološka istraživanja moraju se provesti prije izrade izvedbenog projekta i početka građevinskih radova. Istraživanje se planira u obliku najmanje 15 sondi dimenzija 4 x 2 metra, ukupne površine oko 120 kvadrata, s mogućnošću naknadnog proširenja ovisno o nalazima. Položaj sondi odredit će izvođač u dogovoru s nadležnim konzervatorom, pri čemu se prednost daje zonama uz jugozapadni rub obuhvata i područjima na kojima georadarska snimanja ukazuju na moguće podvodne strukture.

Posebna pažnja usmjerava se i na lokacije planiranih temeljenja obalne konstrukcije, gdje će se istraživanje uskladiti s dubinom i pozicijom pilota koji se upinju u matičnu stijenu. Radovi će se izvoditi do razine geološke podloge, kroz slojeve pijeska, šljunka, gline i kamenog materijala, uz procijenjeni iskop od oko 120 m³ sedimenta. Istraživanje će provoditi ronioci ručnim iskopom uz pomoć pumpi, a prema potrebi i manjim kopnenim zahvatima na obali.

Zbog plitkog mora i izraženih morskih mijena, radovi će se prilagođavati uvjetima na terenu i razini mora. Organizacija radova uključuje i obvezu koordinacije s nadležnim službama te osiguravanje nesmetanog pristupa i sigurnosti u zoni zahvata.

riva Stobreč, arheološki radovi | foto: screen shot EOJN / Theia

Kopnena istraživanja

Kopneni arheološki nadzor provodit će se tijekom cijelog trajanja građevinskih iskopa, u skladu s uvjetima Konzervatorskog odjela u Splitu. Dinamika i trajanje nadzora usklađivat će se s tijekom građevinskih radova, uz dogovor između izvođača arheoloških i građevinskih radova. Izvođač radova dužan je omogućiti nesmetan pristup gradilištu te osigurati uvjete za siguran rad arheologa.

Arheološki nadzor ne smije ometati tijek radova, osim u slučaju pronalaska arheoloških nalaza, kada je ovlašten zaustaviti radove i odmah obavijestiti nadležnog konzervatora. Na temelju nalaza može se odlučiti o provedbi zaštitnih arheoloških istraživanja, koja se organiziraju kao zaseban postupak i mogu biti predmet nove javne nabave. Time se osigurava da se svi eventualni arheološki ostaci adekvatno dokumentiraju i zaštite prije nastavka građevinskih aktivnosti.

Stobreč kroz povijest

Stobreč predstavlja jedno od najranije urbaniziranih naselja na području Hrvatske, s kontinuitetom života od kraja stare ere pa sve do danas. Smješten je oko sedam kilometara jugoistočno od Splita, u zaštićenoj Stobrečkoj uvali s malom lučicom. U uvalu se sa sjeverne strane ulijeva rijeka Žrnovnica, čije se porječje prostire prema plodnim poljima koja dopiru sve do obalnog područja, dok se na njenom ušću razvila močvarna zona.

Zbog svog položaja na važnim pomorskim i kopnenim pravcima, kao i blizine prirodnog prolaza prema unutrašnjosti Dalmacije preko padina Peruna i Mosora, područje Stobreča bilo je iznimno pogodno za naseljavanje već od prapovijesnog razdoblja. Prvo naselje razvilo se na uzdignutom, eliptičnom stjenovitom poluotoku površine oko 4,5 hektara, koji dominira zaljevom i zauzima strateški izuzetno povoljan položaj.

Južna strana poluotoka, okrenuta prema Bračkom kanalu i srednjodalmatinskim otocima, prirodno je zaštićena strmim liticama i morem, dok se sjeverna strana postupno spušta prema plitkoj uvali. Unutar samog naselja nalaze se izvori pitke vode, što je dodatno pogodovalo trajnom naseljavanju. Sa zapadne strane poluotok je danas povezan s kopnom, čime je izvorni otočni karakter postupno izgubio svoju potpunu izoliranost, ali je zadržao kontinuitet urbanog razvoja kroz povijest.

riva Stobreč, arheološki radovi | foto: screen shot EOJN / Theia