Veliki posao na Velebitu: Cesta stara 200 godina ide u zahtjevnu rekonstrukciju, ostaje trasa i suhozid

U ožujku ove godine pisali smo o planu sanacije najugroženijih dijelova povijesne Majstorske ceste preko Velebita. Radovi bi se proveli na najreprezentativnijem dijelu u području Tulovih greda.

Ova cesta inače je planinarska infrastruktura duga 41 kilometar između Svetog Roka u Lici i Obrovca u Dalmaciji, koja prelazi preko Velebita i prijevoja Mali Alan. Kao državni pravac, uvrštena je na popis kulturnih dobara Republike Hrvatske 2007. godine pa će radovi zahtijevati i konzervatorski projekt.

Cestograditeljska ostavština

Majstorska cesta preko Velebita, otvorena 1832. godine, jedno je od najvrjednijih dijelova hrvatskog cestograditeljstva, a i zaštićeno je kulturno dobro. Park prirode Velebit i Hrvatske ceste (HC) pripremili su projekt obnove njenih najugroženijih dijelova, a natječaj je sada objavljen u sustavu javne nabave. 

Traži se izrada projektne dokumentacije za sanaciju i konzervatorsku rekonstrukciju dionice Majstorske ceste. U to ulaze usluga geodetskog snimanja i izrada geodetske podloge za trrasu od 3,8 kilometara - u predjelu Tulovih greda od Kraljičinih vrata prema Podpragu, što je potrebno za izradu dokumentacije, opisano je u projektnom zadatku. 

U skladu s ciljem rekonstrukcije, treba izraditi Geotehnički projekt sanacije te neizostavan konzervatorski projekt uređenja predmetne dionice, odnosno vraćanja u njezin izvorni oblik. Naravno, odabrani izvođač trebat će izraditi i Građevinski izvedbeni projekt, pripadajući troškovnik, ali i Katalog zidova i kolobrana. Trajanje ugovora je 90 dana, nakon čega se može pokrenuti i natječaj za izvođača radova. 

Majstorska cesta | foto: PP Velebit

Vraćanje u izvorni oblik

Što se tiče zasebnih zahvata, kako je istaknuto u Projektnom zadatku, Konzervatorska rekonstrukcija Majstorske ceste podrazumijeva očuvanje izvorne trase, sanaciju postojećih kamenih zidova, rekonstrukciju kolobrana prema izvornim uzorcima, te, koliko to bude moguće - korištenje lokalnog kamena. 

Uz to, treba očuvati povijesnu geometriju ceste, a sanirati podzid, propuste pa i sanirati te rekonstruirati sve ostale dijelove povijesne ceste. Tu se ubrajaju burobrani, miljokazi i ostali slični elementi. Razumije se, traži se minimalna intervencija u krajolik. 

Majstorska cesta | foto: PP Velebit

Prije 200 godina skoro 'kao danas'

Podsjećamo, Majstorska ceste preko Velebita, otvorena 1832. godine, 2007. godine uvrštena je na popis kulturnih dobara Republike Hrvatske. Njena izgradnja krenula je 1825. godine na relaciji Sveti Rok-Mali Alan-Obrovac kako bi se skratio put do Dalmacije. 

Izgradnja pokreće samostalna djelatnost poznatog graditelja planinskih cesta i graničarskog časnika Josipa Kajetana Knežića, kako se može pročitati na stranicama Parka prirode. Posao je u potpunosti završen sedam godina kasnije. 

Knežić je po strmoj velebitskoj padini proveo infrastrukturu s brojnim serpentinama između klisura i kukova, što je tada bio veliki napredak u cestogradnji. Maksimalni nagib ceste iznosio je 5,5 posto, što je začudo u skladu sa suvremenim propisima. Moglo bi se reći da su Tulove grede, istaknute skupine okomitih vapnenačkih greda, kukova i tornjeva, a koje će zahvatiti rekonstrukcija i vraćanje u izvorni oblik, i jedan od najatraktivnijih dijelova infrastrukture.