Ovo je rješenje za top zagrebačku parcelu 'zarobljenu' u trokutu pruga, sve je počelo kao diplomski rad

Na mjestu željezničkog nasipa pored Tehnički muzej u Zagrebu neizgrađeni je prostor, nikada priveden namjeni 'kako spada'. Ideju kako to promijeniti nudi arhitekt Ivan Gavran Vlahović.

S njim smo pričali o vLAB-u, programu koji bi ponudio niz sadržaja u jednoj zgradi između dviju pruga. Zasad još uvijek samo ideja, u izvjesnoj mjeri se poziva na koncept 'Grada tehnike' na kojemu je za života predano radio Marijan Haberle.

Izložba podsjetila na prošlost

Povodom 70. godišnjice osnutka Tehničkog muzeja Nikola Tesla, Laszlo Klemar i Tamara Bjažić Klarin pripremile su izložbu naziva 'Utopija i stvarnost'. Izložba se osvrće na planiranje i razvoj zagrebačkog Tehničkog muzeja kroz prizmu prostorne problematike.

Iz onoga što su pripremile doznaje se da je muzej građen kao privremena gradnja za potrebe Zagrebačkog velesajma. Može se promatrati i kroz društveno-politički projekt tehničkog obrazovanja širokih masa kao važnog preduvjeta izgradnje jugoslavenskog socijalističkog društva, kako je navedeno u najavi izložbe otvorene krajem 2024. godine.

Haberleov 'Grad tehnike'

Što se tiče prostora, važno je pak istaknuti da je u skladu s krilaticom 'Tehnika narodu' zgrada današnjeg muzeja bila dijelom daleko obuhvatnije ideje 'Grada tehnike'. Koncept je osmislio slavni arhitekt Marijan Haberle.

Haberle se ovom idejom želio izboriti za transformaciju prostora. U sedamdesetim godinama na lokaciji sajmišnih hala želio je izgraditi trajne, zidane građevine prilagođene muzejskoj funkciji, no nije dočekao realizaciju - a ona se nije dogodila do danas.

Kako bi izgledalo novo zdanje | foto: vizualizacija, Ivan Gavran Vlahović

Urbana reforma centra 

Iako je prošlo više od 70 godina od začetaka i unatoč tome što plan ostaje nerealiziran, nije zaboravljen. Arhitekt Ivan Gavran Vlahović od pripreme diplomskog rada koji je obranio na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu razrađuje vlastitu inačicu razvoja prostora pored 'Nikole Tesle'.

- Ideja je začeta 2013. kao diplomski rad. Bio sam zainteresiran za hibridne tipologije u arhitekturi i u Zagrebu sam tražio lokaciju za koju bih mogao isprojektirati zgradu specifičnu za takav prostor. Fokusirao sam se na dio zarobljen u trokutu pruga blizu muzeja i Cibonina tornja i za njega izradio projektno rješenje jer mi se činio optimalan veličinom, govori nam u razgovoru Vlahović.

Napominje da je program prolaskom vremena ostao gotovo nepromijenjen. Ipak, dodatna saznanja u istraživanju nastavno na diplomu odrazila su se na način na koji razmišlja o projektu. 

- Projekt se može čitati na nekoliko razina. Jedna je prijedlog urbane reforme zagrebačkog centra kojim se otvara nasip Jukićeve - da se taj prostor otvori pa poveže s postojećim drugim javnim površinama kako bi postao 'dnevni boravak' grada Zagreba, kaže.

Revitalizacija zagrebačke ikone

Druga razina, nastavlja, revitalizacija je gradske ikone, Zagrebačkog velesajma. Zagrebački velesajam je trenutno u fazi restrukturiranja.

- Moja inicijativa se integrira u započetu strategiju, kao posebna ispostava Velesajma u centru grada.Treća razina čitanja projekta vLAB jeste kao mogućeg odgovora na aktualno pitanje hrvatske regionalne konkurentnosti u području obrazovanja, inovacija, poduzetništva i visoke tehnologije, priča Vlahović.

Kako je zamišljen vLAB | foto: vizualizacija, Ivan Gavran Vlahović

Velesajam sjeverno od Save

Kako su potrebe nastavile rasti, preseljenje na današnju lokaciju u Novom Zagrebu bilo je neminovno. Danas, smatra Vlahović, na neadekvatno iskorištenoj lokaciji na kojoj se očuvao tek Haberleov paviljon, današnji Tehnički muzje Nikola tesla te nasip pruge kao znak prošlosti zadržao. Na istoj lokaciji mogao bi se realizirati vLAB - njegova vizija ‘event - multipleksa’ - višenamjenske zgrade koja objedinjuje različite aktivnosti.

- Zgrada bi ponudila presjek edukacije, inovacije, biznisa, ali i servisnih djelatnosti. vLAB bi funkcionirao kao manja, agilnija verzija Velesajma s bogatim kalendarom događanja iz domena kulture, poduzetništva, obrazovanja koji se pod istim krovom odvijaju simultano. Zgrada ima trgovine, restorane, kafiće, izložbene galerije, ali i uredske kapacitete, sobe za sastanke te teretanu. vLAB bi bio mjesto koje svakom Zagrepčaninu i gostu ima nešto za ponuditi, a cijeli prostor između Cibone i Westina njegovom izgradnjom bi oživio, navodi Vlahović.

Logika raspodjele prostora bila bi takva da bi se uz teren, u prizemnoj i minus jedan etaži smjestili javni programi, galerije, otvoreni prostori i slično. Ponajviše radi dobre pješačke pristupačnosti, ali i da osiguramo da se kulturi i javnostiokrenuti prostori izgrade prvi, prije nego komercijalno jači programi, koji su predviđeni da se grade iznad njih, pojašnjava sugovornik.

Projekt kako je zamišljen | foto: Ivan Gavran Vlahović

Između tri pruge - sve isparcelizirano

Inače, lokacija je u trokutu između triju trasa željezničke pruge, odnosno Jukićeve, Ulice Ivana Broza te Koturaške. U obuhvatu je danas i nekoliko manjih privatnih prizemnica u lošem stanju, parkiralište, napuštene hale i druge građevine, Tehnički muzej, ali i zgrade koje koriste Građevinski fakultet i Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije, kako se vidi pogledom na kartu.

Zemljišno-knjižni podaci pokazuju parcelizaciju zemljišta i neujednačenu vlasničku strukturu. U ovom slučaju koncentrirat ćemo se na dio koji se odnosi na predviđeni projekt vLAB-a.

Najveća površinom je čestica oznake 6804/1, u kojoj su suvlasnički dijelovi podijeljeni između HŽ Infrastrukture i Tehničkog muzeja Nikola Tesla. Riječ je o parceli površine 13.399 četvornih metara.

Podjela između grada i države

Unutar te još su četiri zasebne čestice oznaka 6804/9, 6804/7, 6804/6 te 6804/4. Prema neslužbenom izvatku, vlasništvo dijele HŽ Infrastruktura, Tehnički muzej Nikola Tesla te Republika Hrvatska. Vrijedi napomenuti da je vlasnik Tehničkog muzeja Grad Zagreb.

Dakle, kako se čini, vlasnička struktura podijeljena je između grada i države. Možda ne djeluje problematično, ali nije ni idealno. Podsjetimo na slučaj Nacionalne dječje bolnice kod koje je rješavanje imovinsko-pravnih odnosa potrajalo više desetljeća.

'Prepreke su ozbiljne'

U GUP-u namjena je pak podijeljena na prostor javne i društvene namjene (D) te na mješovitu namjenu (M). vLAB zgrada predviđena je u zoni M, ali šire gledano, kao prijedlog urbane reforme, vLAB obuhvaća cijeli zapadni blok unutar nasipa, uključivo i plazu ispred Tehničkog muzeja. Vlahović je svjestan da priprema 'terena' ne bi nužno išla glatko.

- Prepreke su ozbiljne, no nalazimo se na prekretnici i promjene su već u započete. Grad Zagreb već investira u restrukturiranje Velesajma, a paralelno s time HŽ u svojim internim studijama dijagnosticira probleme s kapacitetom i potrebu za infrastrukturna ulaganja. Program koji predlažem koristi ove okolnosti kao priliku da se riješi zagrebačko pitanje prostora u trokutu nasipa. vLAB je ujedno i mogući odgovor na pitanje hrvatske konkurentnosti, o čemu je govorio i premijer Plenković. Stav da Hrvatska ne smije tratiti vrijeme jer svaka nas izgubljena godina sve više unazađuje je nešto u vezi čega postoji opći konsenzus među hrvatskim liderima. vLAB i Zagrebački velesajam vidim kao mehanizam rješavanja tih pitanja.

Prugu na vijadukt

Kako kaže, vLAB, koji je trenutno na razini koncepta i može se pogledati na prezentaciji, uklapa se u program Studije željezničkog čvora Zagreb, a ne kosi se ni s prošlog ljeta najavljenom izgradnjom Kongresnog centra u Novom Zagrebu. Valja reći da će se u okviru željezničke studije, na lokaciji na koju je Vlahović fokusiran, trebati razmotriti novo rješenje za prugu jer bi se za potrebe realizacije ideje trebao ukloniti postojeći željeznički nasip na tom mjestu.

- Postoje dva scenarija, i moj prijedlog kompatibilan je i s jednim i s drugim. Jedan je da se ukloni nasip i da se pruga uzdigne na vijadukt. Primjer tako podignutog 1,6 kilometara pruge može se vidjeti uz Ulicu kneza Branimira. U ovom slučaju takvo rješenje potrebno je za samo 250 metara željezničke pruge, opisuje Vlahović.

- Drugi scenarij jest da se pruga ukopa ispod površine, što je bitno kompleksnija i skluplja opcija. Koliko mi je poznato, iz Hrvatskih željeznica su u studiji zagrebačkog čvora iz 2016. procijenjenili da je podizanje pruge na stupove preferirana metoda kod uklanjanja nasipa. Ipak, moj prijedlog je kompatibilan s oba scenarija, a ako bi pruga prošla podzemno, mogla bi se izgraditi željeznička stanica direknto na pragu vLABA, što bi bio veliki adut za Velesajam, Westin, Cibonu, novi stadion u Kranjčevićevoj, kao i za Tehnički muzej koji je već sada treći najposjećeniji u državi, dodaje.

Smještaj u prostoru | foto: vizualizacija, Ivan Gavran Vlahović

Unutrašnjost | foto: vizualizacija, Ivan Vlahović

Parking ispod zdanja

Što se pak tiče projekta novog Kongresnog centra koji bi se prema dosad objavljenim informacijama gradio, na prostranom zemljištu na atraktivnoj lokaciji odlične prometne povezanosti istočno od Zagrebačkog velesajma, arhitekt i tvorac ideje vLAB-a napominje da njegov program ne kolidira ni s ovim projektom. Ovi sadržaji mogli bi se međusobno nadopunjavati, a promet kod njegove zgrade manjih gabarita s prostorima za manje prezentacije ili sajamski program.

Uz to, zgrada bi (u trenutnoj fazi razrade) trebala imati dvije podzemne etaže s 374 parkig mjesta, čime bi se nadomjestio trenutni parking na istoj lokaciji, ali u bitno boljim uvjetima. Kao integralan dio cjelokupne inicijative, predviđen je i toranj mješovite namjene, koji igra ulogu u financiranju projekta te da udomi sve programe i korisnike izmještene radi formiranja novog trga i parka. Inicijativa je ciljano ostavljena na početnoj razini razrade kako bi se omogućio prostor za input drugih sudionika u procesu i za očekivane prilagodbe. Vlahovićev projekt prvo treba pronaći istinski zainteresiranu publiku i signal podrške donositelja odluka na razini Grada i RH.

Rješenje za stogodišnji problem

Nada se kako će njegova inicijativa potaknuti rješenje pruge koja Zagreb 'guši' barem 120 godina, otkad je 'presjekla' grad napola. Kako kaže, još na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće tadašnji gradski inženjer Milan Lenuci predlagao je da se nasip izmakne iz grada. No, Zagreb i danas 'preskače' prugu.

- Lenucijeva taktika bila je da napravi javne manifestacije na tada još neizgrađenoj zelenoj potkovi kako bi se građanstvo uopće osvijestilo o javnom prostoru. Kasnije će grad otkupiti ovaj prostor te će nastati zelena potkova - sustav javnih prostora, parkova, javnih građevina, a danas jedan od glavnih aduta Donjeg grada, napominje arhitekt.

Svoju prezentaciju predstavlja kao nastavak te tradicije. Nastoji se obratiti javnosti kako bi u Zagrepčanima i drugima zainteresiranima probudio svijest o potencijalu zanemarenog gradskog 'trokuta', pa i mogućnosti da se ove parcele pripoje gradu te da Zagrepčani dobiju novi trg, park i jedinstven javni prostor u srcu grada.

- Ako govorimo o ostvarivosti, svaki kapitalni projekt ima prepreke - ono što ga čini ostvarivim ili ne je volja i ustrajnost da se prepreke nadvladaju u interesu ostvarenja strateškog cilja. Mislim da se u ovom slučaju radi o cilju koji je vrijedan volje i ustrajnosti - ne samo moje nego naše zajedničke, zaključuje Vlahović.

Ideja vLAB-a uz postojeći Tehnički muzej | foto: vizualizacija, Ivan Gavran Vlahović