Što se događa kad arhitekt ima bolju ideju od investitora? Mlade arhitektice otkrivaju odgovor

Arhitektura se mijenja, a s njom i lica te uredi koji stvaraju nove prostore i ideje. Kako se kaže, na mladima svijet ostaje, iako im se u toj branši nije lako probiti. Upravo su jednu takvu priču u našem bauštela.hr podcastu ispričale projektantica i projekt menadžerica Adrianna Prekpalaj te arhitektica i vlasnica studija Ninehertz Office, Dora Tomulić.

Riječ je o mladom studiju koji je nastao prije tri godine, a koji je svojim radom, ali i prisutnošću na društvenim mrežama, došao do toga da pozivi i upiti stižu sa svih strana. Reelsi i TikTok videi pokazali su se kao dobar način da se arhitektura približi ljudima, ali i da se vidi što sve stoji iza jednog projekta.

No, ulazak u pravi svijet arhitekture nije jednostavan. Prvi korak, osim samog rada, bio je osmisliti ime i vizualni identitet studija. Kako je nastao Ninehertz, ispričala je Dora, a iza imena stoji kombinacija istraživanja, intuicije i jednog natezanja s Trgovačkim sudom.

- Bilo mi je dobro da bude nešto univerzalno, da smo svi zajedno unutar jedne kolektivne grupe u kojoj se svi dobro slažemo. Malo sam istraživala i došla do toga da mozak jako kreativno funkcionira na određenim frekvencijama, a ‘devet’ mi je bio dobar broj unutar tog spektra. Tako je nastalo ime. S Trgovačkim sudom smo se natezali, pa je prevedeno na engleski i dodan je ‘office’, pojasnila je Dora.

Nema ništa na pladnju

Od imena i prvih projekata vrlo brzo se dođe do stvarnosti posla, a ona, kako kažu, nije baš ista kao ono što se zamišlja na fakultetu. Dora ističe da je arhitektura široka branša i da ne postoji samo jedan put kojim se nakon diplome mora krenuti.

- Naša branša je jako široka. Postoje ljudi koji rade scenografiju, samo interijere, izloge za dućane, zakone ili rade na gradilištu. Ne postoji samo jedan klasičan put. Imaš jako zanimljiv skup znanja i možeš se promigoljiti u razne druge branše. Najbitnije što nas je fakultet naučio je širina razmišljanja. To nam je svima najbolje što smo uzeli od tamo, a pitanje je kako se tko s tim uspio snaći, pojasnila je Dora.

Dodaje i da se kasnije, kad se nauči sve ono što se mora znati, ponovno otvara prostor za igru i kreativnost. Ali do toga treba doći radom, jer, kako kaže, u ovoj branši nitko ništa ne daje na pladnju.

Na to se nadovezala i Adrianna, koja smatra da je najveći izazov upravo stalno učenje i pronalaženje vlastitog smjera.

- Čovjek ne može znati sve o svemu kao što može znati o jednoj stvari. Taj proces u kojem moraš odlučiti što te zanima i izbrusiti znanje, tu se moraš postaviti, rekla je.

9Hz Office | Foto: baustela.hr

Koliko je teško biti inovativan?

Kad se govori o mladim uredima i novim idejama, neizbježno je pitanje koliko je danas uopće lako biti inovativan. Ideja može biti dobra, ali projekt ne postoji sam za sebe. S druge strane uvijek je investitor, njegov budžet, očekivanja i vizija prostora.

- Ovisi o investitoru. Imamo neke koji imaju viziju u glavi i žele točno to, na taj način. Nema se smisla previše boriti s njima, ali naš je zadatak proširiti njihove vidike i perspektive, dati novo rješenje i pokazati da nešto funkcionira bolje. To je tih 10 do 20 posto, rekla je Adrianna.

Dora je isto objasnila još izravnije. Arhitekt, kaže, ne može doći pred investitora i nastupiti s visoka, jer takav pristup ne prolazi.

- Ne možeš nekome doći i reći: ‘Ti si glup, nemaš pojma, sad ću ti ja reći kako treba.’ To ne funkcionira. Na lijep način možeš reći: ‘Super, može, ali imamo mi bolju ideju.’ Tu ima puno psihologije. Pokušaš kroz nekoliko mjeseci rada na projektu svoje znanje predočiti i napraviti ga prihvatljivijim, kaže Dora.

Upravo je u tome, dodaje Adrianna, i jedna od važnijih uloga arhitekta.

-Naša velika uloga je edukacija investitora i korisnika. Moramo pokazati kako nešto treba biti, što je lakše i što je bolje, zaključila je.

Cijeli podcast pogledajte: