Dobro je poznat podatak da se u zgradama općenito troši više od 42 posto ukupne potrošnje energije. U stambenom fondu Hrvatske ima oko 50 milijuna m2 korisne površine višestambenih zgrada, odnosno oko 2,5 milijuna stanova. Većina naših zgrada građena je prije 1987. godine kada su tehnički propisi u gradnji bili bitno drugačiji te zbog toga nemaju odgovarajuću toplinsku zaštitu, napominju iz energetske agencije REGEA.
Primjenom mjera povećanja energetske učinkovitosti, odnosno cjelovitom energetskom obnovom, potrošnju energije starih zgrada moguće je smanjiti čak za 80 posto!
Ovako to izgleda na primjeru provedene energetske obnove jedne višestambene zgrade u Zagrebu – u Ulici Kolarove Breze 10, 12, 14. Radi se o zgradi u zagrebačkom naselju Botinec koja je sagrađena davne 1964. godine kao privremena adresa stanovnika pogođenih poplavom.
Energetska obnova zgrade obuhvaćala je:
- toplinsku izolaciju stropova i zidova prema negrijanom prostoru
- toplinsku izolaciju vanjskih zidova
- zamjenu vanjske stolarije
Energetskom obnovom zgrada je:
- prešla iz energetskog razreda F u energetski razred B
- postignuta je ušteda u potrošnji energije od čak 79 posto
- za suvlasnike to konkretno znači mjesečnu uštedu na troškovima energije od 5,80 kuna po metru četvornom
Energetska obnova sufinancirana je sredstvima:
- Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU)
- zgradi su odobrena i sredstva donacije Europske investicijske banke
- kako bi se zatvorila financijska konstrukcija suvlasnicima je odobren kredit komercijalne banke u trajanju od 10 godina uz kamatnu stopu od 5,6 posto
Mjesečno povećanje pričuve radi otplate kredita iznosi 4,80 kuna/m2 čime su, kada se sve zbroji i oduzme, ukupni mjesečni životni troškovi smanjeni za 1,00 kunu/m2, uz poboljšanje kvalitete života svih suvlasnika u zgradi.
Energetska obnova predstavlja najveći potencijal za uštedu energije u postojećim višestambenim zgradama. To je istovremeno prilika kojom suvlasnici dobivaju i temeljitu estetsku i funkcionalnu modernizaciju, veću udobnost boravka u prostoru zimi i ljeti te povećanje tržišne vrijednosti nekretnine, dok se uložena investicija vraća kroz uštedu energije.
Što je energetska obnova višestambene zgrade?
Energetska obnova zgrada podrazumijeva primjenu mjera energetske učinkovitosti u svrhu poboljšanja energetskog svojstva zgrade i njezinog dijela i temeljnog zahtjeva za građevinu – gospodarenja energijom i očuvanja topline.
Konkretno, te mjere obuhvaćaju:
- energetski pregled
- energetsko certificiranje zgrade
- izradu projektne dokumentacije
- povećanje toplinske zaštite ovojnice zgrade
- unapređenje tehničkih sustava zgrade
- uvođenje sustava obnovljivih izvora energije
Odabir mjera ovisi o energetskom stanju i vrsti zgrade, načinu njezina korištenja te o lokaciji, a idealno je primijeniti više mjera kako bi se osigurao njihov sinergijski učinak i značajnije smanjenje potrošnje energije.
Koji su koraci u energetskoj obnovi višestambene zgrade?
PRVI KORAK
Svakako, prvi korak je donošenje odluke suvlasnika o sklapanju ugovora o energetskoj obnovi. Sukladno najnovijim izmjenama i dopunama Zakona o energetskoj učinkovitosti (NN 41/21),
- odluku o sklapanju ugovora o energetskoj obnovi višestambene zgrade donose suvlasnici zgrade
- temeljem natpolovične većine glasova suvlasnika zgrade koja se računa po suvlasničkim dijelovima i po broju suvlasnika nekretnine
- odluku o sklapanju ugovora o izvođenju radova na energetskoj obnovi za višestambenu zgradu donose suvlasnici zgrade
- temeljem natpolovične većine glasova suvlasnika zgrade koja se računa samo po suvlasničkim dijelovima.
Ovih dana aktualno je i pitanje prethodno navedenih odredbi Zakona o energetskoj učinkovitosti zbog odluke Ustavnog suda od 23. ožujka 2021. prema kojoj je upravo te odredbe Zakona o energetskoj učinkovitosti potrebno ukinuti jer je navedeno pravilo odlučivanja natpolovičnom većinom glasova suvlasnika, gdje se u obzir uzimaju i broj suvlasnika i suvlasnički dijelovi nekretnine, kontradiktorno i nejasno.
Prema odluci Ustavnog suda, sporni članci Zakona o energetskoj učinkovitosti ukidaju se sa 15. rujnom 2021., a ako do tada ne dođe do izmjene postojećeg Zakona o energetskoj učinkovitosti, nije jasno kako će se odlučivati o kriterijima za obavljanje poslova energetske učinkovitosti.
Ako će se na donošenje odluka o energetskim obnovama primjenjivati odredbe Zakona o vlasništvu i stvarnim pravima, to će značiti da je potrebna 100-postotna suglasnost suvlasnika što će u praksi znatno otežati, a u većini slučajeva i onemogućiti provedbu energetskih obnova višestambenih zgrada.
DRUGI KORAK
Drugi važni korak prema uspješnoj energetskoj obnovi višestambene zgrade je energetski pregled zgrade i izrada energetskog certifikata.
Energetski pregled je sustavni postupak stjecanja odgovarajućeg znanja o postojećem profilu potrošnje energije zgrade, a sadrži
- detaljnu analizu stanja
- razradu mjera energetske učinkovitosti
- procjenu investicije
- proračun buduće uštede energije
Energetski certifikat izrađuju ovlaštene osobe za energetsko certificiranje – energetski certifikatori. Sam energetski certifikat zgrade je dokument koji klasificira zgradu sa stajališta potrošnje energije, a ujedno vrijedi i za svaki stan u zgradi.
- Prosječna cijena izrade energetskog certifikata prije i nakon energetske obnove iznosi oko 8,00 kuna/m2 građevinske bruto površine višestambene zgrade.
TREĆI KORAK
Treći korak presudan je za uspjeh projekta energetske obnove višestambene zgrade, a radi se o izradi projektne dokumentacije. Za realizaciju projekta energetske obnove zgrade potrebno je:
- izraditi glavni projekt, koji obuhvaća
- arhitektonski projekt
- po potrebi strojarski i elektrotehnički projekt
Važan dio dokumentacije je i projekt racionalne uporabe energije i toplinske zaštite s kojim se uspoređuje sadašnje i buduće stanje zgrade sa stajališta potrošnje energije i dokazuje energetska ušteda. Detaljna i cjelovita dokumentacija garancija je da će se radovi ugovoriti i izvesti bez dodatnih troškova i zastoja te bez skrivenih problema koji se mogu javiti nakon završetka radova.
U prepoznavanju i izboru kvalitetnog projektanta suvlasnicima može uvelike pomoći pregled referentnih lista potencijalnih projektanata.
- Prosječna cijena izrade projektne dokumentacije iznosi oko 29,00 kuna/m2 građevinske bruto površine višestambene zgrade
ČETVRTI KORAK
Četvrti, ujedno i finalni korak u energetskoj obnovi višestambene zgrade je izvođenje radova. Izvođenje radova je provedba projektiranih mjera energetske učinkovitosti sukladno glavnom projektu i troškovniku koji je njegov sastavni dio.
To je ujedno i financijski najzahtjevnija faza procesa u kojoj ključnu ulogu igra stručni i projektantski nadzor koji osigurava kvalitetnu provedbu projekta energetske obnove zgrade i korektan obračun količina ugrađenih materijala i radova. Po završetku radova, temeljem projektne dokumentacije, završnog izvješća nadzornog inženjera i utvrđivanja kvalitete izvedenih radova, za višestambenu zgradu izdaje se novi energetski certifikat koji potvrđuje postignute uštede u potrošnji energije.
- Prosječna cijena izvođenja radova na energetskoj obnovi višestambene zgrade iznosi oko 1.000 kuna/m2 građevinske bruto površine višestambene zgrade.
- Prosječna cijena stručnog i projektantskog nadzora iznosi oko 5 posto ukupne vrijednosti radova
Kako financirati energetsku obnovu višestambene zgrade?
Pitanje koje zanima sve suvlasnike je kako financirati energetsku obnovu višestambene zgrade. Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine je u listopadu 2016. raspisalo poziv za energetsku obnovu višestambenih zgrada te je zahvaljujući velikom interesu suvlasnika, odnosno upravitelja zgrada i predstavnika suvlasnika ugovorilo cjelokupnu alokaciju koja je bila na raspolaganju iz Operativnog programa ‘Konkurentnost i kohezija’ za financijsko razdoblje 2014. – 2020. stoga je poziv zatvoren u siječnju 2017. godine. U okviru tog poziva bilo je moguće ostvariti bespovratna sredstva u iznosu od 85 posto za izradu energetskog certifikata i projektne dokumentacije te bespovratna sredstva u iznosu od 60 posto za izvođenje radova te stručni i projektantski nadzor.
Kako bi se osigurala sredstva za svladavanje posljedica bolesti COVID-19, u 2020. godini izmijenjen je Operativni program ‘Konkurentnost i kohezija’ čime je revidirana alokacija i ciljne vrijednosti za Specifični cilj 4c2 – ‘Smanjenje potrošnje energije u višestambenim zgradama’, odnosno sredstva koja su bila predviđena za novi poziv za energetsku obnovu višestambenih zgrada preusmjerena su na financiranje aktivnosti u sektoru zdravstva i poduzetništva.
Buduća sufinanciranja očekuju se u okviru Nacionalnog plana za oporavak i otpornost (NPOO) s ciljem smanjenja potrošnje energije od najmanje 50 posto u višestambenim zgradama te povećanog korištenja obnovljivih izvora energije (OIE) te smanjene emisije CO2.
Kako bi se ti ciljevi ostvarili očekuje se donošenje Programa energetske obnove višestambenih zgrada za razdoblje od 2021. do 2030. Ukupna procijenjena vrijednost ulaganja u okviru NPOO za energetsku obnovu zgrada, obnovu zgrada oštećenih u potresu s energetskom obnovom, energetsku obnovu zgrada sa statusom kulturnog dobra i razvoj mreže seizmoloških podataka iznosi gotovo šest milijardi kuna.
Suvlasnici imaju mogućnost zatvoriti financijsku konstrukciju projekta na način da za sredstva koja im nedostaju zatraže kredit komercijalne banke koji će u narednom razdoblju otplaćivati kroz povećanje pričuve.
Izvor: REGEA
