Prilika koja se ne propušta: Država daje milijune za sanaciju lokalnih divljih deponija

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost osigurao je gradovima i općinama te javnim ustanovama koje upravljaju zaštićenim dijelovima prirode 6 milijuna eura za sufinanciranje sanacije divljih odlagališta otpada. Prema prijavljenim podacima u sklopu poziva za iskaz interesa koji je Fond već ranije objavio, gradovi i općine su prijavili 91 lokaciju, od kojih su 32 lokacije u državnom vlasništvu ili vlasništvu jedinica lokalne samouprave.

Jedinice lokalne samouprave koje Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost prijave lokacije za koje su, sukladno Zakonu o gospodarenju otpadom, izdana rješenja komunalnog redara mogu dobiti do 50% opravdanih troškova sanacije, odnosno do maksimalno 200 tisuća eura po projektu. Javnim ustanovama za upravljanje zaštićenim područjima prirode Fond će sufinancirati do 80 posto troškova, ali također do maksimalnih 200 tisuća eura za sanaciju pojedine lokacije.

Za što se mogu iskoristiti sredstva

Odobrena sredstva mogu se koristiti za istražne radove i kategorizaciju otpada, izradu plana uklanjanja otpada, geodetsku snimku lokacije, izvođenje sanacijskih radova na lokaciji, kao i opremu za uspostavu mjera sprečavanja ponovnog odlaganja otpada na očišćenoj lokaciji. Prihvatljiv trošak je i angažman stručnjaka pri izvlačenju otpada iz speleoloških objekata i teško pristupačnih lokacija kao i stručni nadzor na projektu sanacije divljih odlagališta.

– Prema prijavljenim podacima u sklopu poziva za iskaz interesa koji je Fond već ranije objavio, gradovi i općine su prijavili 91 lokaciju, od kojih su 32 lokacije u državnom vlasništvu ili vlasništvu jedinica lokalne samouprave. Upravo su takve lokacije prihvatljive za sufinanciranje po ovom javnom pozivu te je Fond na osnovu dobivenih podataka prvotno planirani budžet od 4 milijuna eura za tu namjenu povećao na 6 milijuna, kazao je direktor Fonda, Luka Balen.

Sustavna rješenja za divlje deponije

Ovaj Javni poziv nastavak je najavljenih mjera u okviru sveobuhvatnih aktivnosti koje Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije provodi s Fondom u cilju uklanjanja nepropisno odloženog otpada.

– U postupak e-savjetovanja uputili smo i Nacrt prijedloga izmjena i dopuna Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2023. – 2028. godine, čime će se stvoriti pravni temelj i za sanaciju lokacija onečišćenih otpadom koje su na zemljištu u vlasništvu fizičkih i pravnih osoba, za što smo već osigurali početna sredstva do 30 milijuna eura.  Činimo sve kako bismo našli sustavna rješenja koja bi prevenirala, ali i što prije dovela do sanacije spornih lokacija onečišćenih otpadom, kaže pak ministrica, Marija Vučković.

Iz Fonda ističu kako su divlja odlagališta najočitiji primjer neodgovornog postupanja s otpadom te ih je potrebno  sustavno uklanjati i sprječavati njihov daljnji nastanak. Kažu i kako kroz ovakve javne pozive, Fond ne rješava samo posljedice, već potiče i proaktivan pristup u gospodarenju otpadom, u kojem svaka jedinica lokalne samouprave ima ključnu ulogu u edukaciji građana, uspostavi nadzora te odgovornom upravljanju prostorom.

Tehnike sanacije

Postojeća odlagališta otpada mogu se sanirati in situ ili ex-situ metodom. Za izbor tehničkog rješenja sanacije ključni kriteriji su utjecaj na okoliš (50%), tehničke karakteristike lokacije (30%) i ekonomske karakteristike lokacije (20%).

Ovisno o odabranom tehničko – tehnološkom rješenju potrebno je predvidjeti odgovarajuću infrastrukturu: dovesti struju i vodu, izgraditi bazen procjednih voda, kanale oborinske odvodnje, vagu, portirsko mjesto, postaviti ogradu oko cijelog odlagališnog prostora, izvesti protupožarnu cestu te zasaditi visoki zeleni pojas.

Ex-situ metoda podrazumijeva prebacivanje kompletnog otpada na neku drugo uređeno odlagalište otpada. Prednost ove metode je što se u konačnici postiže da sav otpad bude zbrinut na adekvatan način, a lokacija dovedena u prvobitno stanje. Nedostatak ove metode su znatna sredstva za sanaciju ako se radi o velikoj količini otpada ili velikoj udaljenosti do uređenog odlagališta za prihvat otpada.

In-situ metoda – dvije opcije

Prva opcija in-situ metode je da se uz staro tijelo odlagališta na istoj lokaciji adekvatno uredi nova ploha za prihvat otpada. Na novu plohu bi se zatim preselio sav postojeći, stari otpad. Isto tako nakon iskopa i preseljenja starog otpada, na istu, novu plohu bi se nastavilo sa odlaganjem komunalnog otpada do zatvaranja odlagališta otpada što bi uslijedilo nakon puštanja u rad županijskog ili regionalnog centra za gospodarenje otpadom. Prednost ove opcije je činjenica da se sav otpad, stari i novoodloženi nalazi na adekvatno uređenom temeljnom brtvenom sloju čime se u potpunosti otklanja mogućnost negativnog utjecaja procjednih voda na okoliš.

Druga opcija in-situ metode predlaže da se unutar postojeće granice odlagališta adekvatno uredi nova ploha za prihvat komunalnog otpada. Stari otpad se ne seli na novu plohu nego ostaje na sadašnjoj lokaciji, ali uz sanaciju na način da se ugradi sistem plinskih bunara za pasivno otplinjavanje, te da se prekrije pokrovnim brtveni slojem i ozeleni kako bi se minimaliziralo daljnje nastajanje procjednih voda, odnosno emitiranje štetnih tvari u okoliš.

Nedostatak druge opcije je što se ne predviđa uređenje temeljnog brtvenog sustava ispod starog otpada, stoga potencijalno postoji mogućnost negativnog utjecaja procjednih voda na okoliš.
Velika prednost druge opcije je što omogućava izgradnju nove plohe i prateće infrastrukture unutar granica postojećeg odlagališta, te nije potreban otkup susjednih parcela.

Doznajte ovdje sve o istraživanju sadržaja otpada na Jakuševcu.

Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.