Pretraga

Kako smanjiti potrošnju struje klima uređaja: Top savjeti i DIY trikovi

A- A+

Kako temperature rastu, tako zbog aktivacije rashladnih uređaja raste i potrošnja električne energije u kućanstvima. A obzirom da su iz godine u godinu ljeta sve vruća, pokriti račun za struju postaje sve veći izazov. Među rashladnim uređajima najveći potrošač svakako je klima uređaj, pa smo istražili kako smanjiti ‘cijenu’ njegova rada i našili na nekoliko zanimljivih savjeta i trikova koji kombinirano trošak hlađenja mogu umanjiti i do 30%.

servis klime

servis klime | foto: Ivana Solar

Pakleni dani i nepodnošljivo vruće noći, sudeći prema vremenskim prognozama ono je što nas očekuje u narednim tjednima čime rashladiti se postaje imperativ. Klima uređaj svakako je top izbor, ali njegova svakodnevna potrošnja bitno se osjeti na računu za struju. Kako to promijeniti?

Izdvojeni članak

Servis klima uređaja: 7 važnih stvari koje morate znati za sigurno hlađenje

Opcija za smanjenje potrošnje klima uređaja je puno, od mehaničkih i digitalnih, do čiste taktike. Istražili smo na koje načine možete uštedjeti na potrošnji električne energije klima uređaja i do čak 30%.

Redovan servis klime

Ljudi ne servisiraju klima uređaje većinom zbog financijskih razloga, odnosno da bi uštedjeli. No, nisu svjesni da je samo servisiranje klime ušteda, veća nego kada se servis ne obavi. Kada se klima očisti lakše radi, ne troši toliko struje, tako da se trošak servisa na taj način lako kompenzira. Naime, prljavi filter tjera uređaj da radi ‘jače’, pa tako i troši više energije. Prosječni trošak servisa klime iznosi 30 eura s nadopunjavanjem plina, dok dvostruko toliko u ljetnim  mjesecima iznosi povećanje računa za svakodnevno hlađenje. Više o važnosti servis klima uređaja doznajte ovdje.

Programiranje temperature

Statistika pokazuje da za postizanje jednog stupnja niže u prostoriji klima uređaj troši dodatnih 6% energije. Što znači da se uštedjeti prilikom hlađenja prostora može značajno već ako se termostat podesi na 2 do 3 stupnja više nego li se to inače čini. Naime, brojke također ukazuju kako se u prosjeku klima uređaji u hrvatskim kućanstvima podešavaju na hlađenje do postignute temperature od 22 Celzijeva stupnja. Dok je 24 stupnja sasvim dovoljno da se postigne osjećaj ugode u odnosu na vanjsku temperaturu.

rukovanje klima uređajem

rukovanje klima uređajem | foto: Freepik

Tempiranje

Ako ukućani nisu kod kuće, primjerice, cijelo prijepodne. Pametno je prije odlaska od kuće, odnosno nakon noćnog zračenja, zatvoriti vrata i prozore, spustiti rolete/zastor i tempirati aktivaciju klime približno 30 do 45 minuta prije vremena kada se obično prva osoba vraća kući. Da bi ova metoda bila efektna, odnosno da bi se izbjeglo stvaranje ustajalog zraka, vrata svih prostorija u kući prije odlaska treba otvoriti kako bi zrak mogao cirkulirati. Također, u prostoriji koja za vrijeme izbivanja nije izvana izravno izložena suncu preporuča se ostaviti prozor djelomično otvoren (na ‘kip’).

Pomoćnik iz sjene

Iako mnogi misle ako imaju klima dovoljne jačine da učinkovito može po kvadraturi rashladiti cijeli stambeni prostor kako im je ventilator nepotreban. To po pitanju uštede nije točno. Klasični zidni klima uređaji s fiksnom vanjskom i unutarnjom jedinicom, kakvi se nalaze u većini hrvatskih domova, ne ostavljaju puno prostora kada je riječ o usmjeravanju zraka. Krilca se mogu podesiti na različite nagibe, no pravac puhanja ostaje manje-više isti, odnosno zrak struji, na ovaj ili onaj način, mahom u prostor ispred unutarnje jedinice. Kako bi se hladan zrak ravnomjerno širio cijelim domom idealno je rješenje ugradnja stropnog ventilatora. Posebno ako se vanjska jedinica nalazi u hodniku između nekoliko prostorija.

stropni ventilator

stropni ventilator | foto: Freepik

Manje nije više

Najveća zabluda kada je u pitanju rashlađivanje prostora da je opcija najjačeg rashlađivanja ujedno i opcija koja najviše troši. Naime, opcija najjačeg hlađenja može efektno rashladiti prostoriju u kratko vrijeme, nakon čega se uređaj može ugasiti i na nekoliko sati. U ovom kontekstu najbolji primjer je rashlađivanje spavaćih soba u kojima se ne boravi puno tijekom dana pa ih se, opet radi uštede, i ne rashlađuje. Za vrućih noći nakon kojih slijedi naporan dan mnogi upadaju u zamku da u spavaćoj sobi klimu podese na određenu temperaturu i ostave da najslabijom jačinom radi cijelu noć. Ako noći nisu ekstremno vruće za ogromnu uštedu puno je bolje prostoriju maksimalno rashladiti približno jedan sat prije odlaska na spavanje, te potom neposredno prije spavanja uređaj isključiti i otvoriti prozor.

Zabrana postavljanja klima na vanjske zidove uskoro bi mogla postati hrvatska stvranost, detalje doznajte ovdje.

Copy link
Powered by Social Snap