Internacionalna konzultantska firma napravila istraživanje s direktorima vodećih građevinskih firmi o budućnosti sektora
Provedeno je istraživanju u građevinskom sektoru o kratkoročnim i srednjoročnim očekivanjima ključnih kompanija građevinskog sektora i o utjecaju nedavnih zbivanja (pandemija, potres) na daljnji rast i razvoj sektora. U istraživanju je sudjelovao reprezentativan broj malih, srednjih i velikih kompanija koje se bavi proizvodnjom građevinskog materijala i/ili obavljanjem građevinskih radova.
Ilustracija | foto: Unsplash
Istraživanje je provela konzultacijska firma BlueRock koja posluje u nekoliko država Europe, a urede imaju u Londonu, Berlinu, Veneciji, Beču, Zagrebu, Ljubljani i Podgorici. Firma se bavi savjetovanjem kompanija u sektorima poput građevinarstva, turizma, vinogradarstva, prometa, logistike itd. Za svaki sektor imaju zaposlene stručnjake za savjetovanje u poslovanju. BlueRock Consulting (BRC) je kompanija usmjerena na stvaranje opipljivog učinka kroz mrežu vrhunskih stručnjaka u tim sektorima. BRC konzultanti aktivno podržavaju klijente u regiji u domeni strateškog i operativnog savjetovanja, a s ciljem postizanja željenog rezultata Uprava i vlasnika. Primjeri projekata na kojima BRC radi su od razvoja strategije samih kompanija (korporativne strategije, digitalne strategije, strategije ekspanzije itd.) do konkretnih restrukturiranja kompanija. U razgovoru s partnerom BlueRock komapnije, Andrejom Šimatićem, vezanim za neke detaljnije analize istraživanja donijeli smo zaključke od kojih smo najzanimljivije iznijeli u tekstu.
Istraživanje je pokazalo da građevinski sektor nije značajnije pogođen u 2020. godini (56 posto ispitanika je poslovalo u skladu s očekivanjima ili su nadmašili svoja očekivanja) i očekuje se daljnji rast projekata u srednjem roku (51 posto ispitanika), odnosno stagnaciju ili blagi pad do 10 posto (44 posto ispitanika). Centar građevinske aktivnosti bit će središnja Hrvatska, što zbog infrastrukturalnog razvoja i broja stanovnika, što novih projekata obnove od potresa. Upravo su to temeljni pokretači građevinskog sektora prema ispitanicima, infrastrukturni projekti, nova kvalitetna izgradnja i obnova stambenih zgrada na područjima pogođenim potresom.
Drugi dio Hrvatske u kojem se generira najviše posla je južna obala, a na trećem mjestu je istočna Hrvatska. Sjeverna Hrvatska obala je dobila 0 posto odgovora. Županije koje spadaju u svaku od navedenih regija su: Središnja Hrvatska; Grad Zagreb, Zagrebačka, Karlovačka, Sisačko-moslavačka, Varaždinska, Bjelovarsko-bilogorska, Koprivničko-križevačka, Međimurska, Krapinsko-zagorska Južna hrvatska obala; Zadarska, Šibensko-kninska, Splitsko-dalmatinska, Dubrovačko-neretvanska, Sjeverna hrvatska obala: Istarska, Primorsko-goranska, Ličko-senjska, Istočna Hrvatska: Požeško-slavonska, Osječko-baranjska, Vukovarsko-srijemska, Virovitičko-podravska, Brodsko-posavska.
Šezdeset posto ispitanika očekuje porast svojih prihoda u srednjem roku (2-3 godine), bez obzira na to što je 50 posto ugovorenih projekata odgođeno zbog pandemije. Porast broja novih projekata za do 10 posto očekuje 38 posto firmi, a radi se o firmama s godišnjim prihodom većim od 10 milijuna kuna, a 13 posto firmi očekuje porast broja novih projekata veći od 10 posto, također se radi o firmama s prihodom preko 10 milijuna kuna. ‘Manje’ firme (godišnji prihod manji od 10 milijuna kuna) očekuju stagnaciju ili pad novih projekata do 10 posto od predviđenog.
Potres i obnova je jedan od izvora novih poslova koje ispitanici očekuju, no ne oslanjaju se na njega kao neki primarni ili većinski udio poslova. Znači, ispitanici će se u narednom periodu i dalje dominantno fokusirati na postojeće planirane projekte, a obnova je nešto usputno što očekuju kao dodatan prihod. Najveća pitanja koja ih brinu oko obnove je nesigurnost u tijek same obnove i nepovjerenje prema administrativnim procedurama Zakona o obnovi. Gotovo sedamdeset posto ispitanika ne očekuje veće prihode od 10 posto od obnove.
Vrste projekata i ključni nositelji razvoja sektora u srednjem roku su projekti stanogradnje i infrastrukturni projekti. Projekti stanogradnje su pouzdani jer uz izgradnju novih stambenih zgrada te obnovu oštećenih uzrokovinim razornim potresima u Zagrebu i Petrinji očekivanja su da segment stanogradnje ima dovoljno kapaciteta da u srednjem roku bude jedan od ključnih nositelja građevinskog sektora u Hrvatskoj. Infrastrukturni projekti su važni jer je dostatan broj projekata ugovorenih, prije pandemije, na nacionalnoj razini, prema unaprijed definiranim uvjetima te čiju podršku u velikom broju slučajeva pruža država, građevinskim poduzećima se time smanjuje rizik te im se pruža oslonac u poslovanju tijekom srednjem roka. U te infrastrukturne projekte ubrajamo izgradnju projektne infrastrukture i izgradnju cjevovoda, komunikacijskih i el. vodova.
Najveći rizici za koje kompanije smatraju kao mogući problem u poslovanju su neizvjesnost ekonomskih kretanja i promjene u ponašanju. Oba dogovora su dobili podjednak broj glasova kao primarni rizik. Sljedeći rizik koji se spominje volitilnost kretanja cijena sirovina i povećanje poreznih nameta. Najmanji rizik predstavljaju pretjerana reguliranost djelatnosti i valutni rizik. PDF prezentacije istraživanja možete pogledati ispod teksta.
Loading...
Reload document 
Open in new tab 
