I nakon 30 godina, aktualna obnova kuća uništenih u ratu: Posljednji zahtjev iz rujna 2004.

Iako obnova traje od kolovoza 1995., a zahtjevi se ne podnose od 30. rujna 2004. godine, u Hrvatskoj i dalje ima kuća oštećenih ili uništenih u Domovinskom ratu koje nisu sanirane. Obnova je provedena na više od 150 tisuća objekata, no koliko ih još treba obnoviti ili izgraditi? To pitanje postavili smo si kad smo prije koji mjesec u javnoj nabavi naletjeli na postupak sanacije sedam kuća uništenih u ratu u središnjoj Hrvatskoj i Slavoniji – većim dijelom totalno devastiranih. Doznali smo da se vodi još nekoliko desetaka postupaka, a informacije smo dobili iz dvanaest županija.

I preko 30 godina nakon Domovinskog rata neke kuće uništene ili oštećene u ratu nisu obnovljene. Postupci i dalje traju, a trenutno ih je 50. Uključuju izradu projektne dokumentacije, provođenje postupka javne nabave za odabir gospodarskih subjekata za projektiranje, nadzor i izvođenje radova te samu sanaciju i izgradnju obiteljskih kuća. Nedavno smo pisali o jednom predmetu koji uključuje obnovu u središnjoj Hrvatskoj i Slavoniji, a sada smo istražili kakva je situacija s preostalim obnovama diljem Hrvatske.

Obnova sedam uništenih kuća

U javnoj nabavi, nedavno se pojavio predmet za obnovu sedam kuća oštećenih u ratu. Sedam kuća uništenih u Domovinskom ratu, koje danas ili uopće ne postoje koliko su oštećene ili još imaju kakve-takve zidove i krov, bit će obnovljene. Baš zato što su neke u tolikoj mjeri devastirane da se može računati i da ih nema, u dijelu slučajeva riječ je o izgradnji nanovo. U manjem dijelu, kuće će se dograđivati ili sanirati u uobičajenom smislu te riječi.

Obnova sedam kuća planirana je u Slavoniji i središnjoj Hrvatskoj. U Sisačko-moslavačkoj županiji priprema se obnova tri potpuno uništene obiteljske kuće. Jedna kuća za obnovu, također uništena, nalazi se u Osječko-baranjskoj županiji, a još jedna u Požeško-slavonskoj, koju ‘drže’ tek vanjski zidovi. Još dvije devastirane kuće su u Karlovačkoj županiji, obje uništene do razine temelja. ‘Novi’ ili sanirani domovi bit će uglavnom manje kvadrature, od 35 do 99 kvadrata – ovisno o broju članova obitelji.

Kako nam je potvrdilo nadležno Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, obnova se provodi u skladu sa Zakonom o obnovi. Prema tom zakonu, i izgradnja novih kuća na mjestu uništenih objekata smatra se obnovom. Radovi se tako vode kao obnova ratom uništenog objekta. A ova obnova nije jedina.

Ukupno više od 150.000 sanacija

Prema informacijama Ministarstva, od 1995. do danas u Hrvatskoj je ukupno obnovljeno 150.350 kuća oštećenih u Domovinskom ratu. Evidencije se vode u službenim bazama nekadašnjeg Središnjeg državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje, čije je nadležnosti preuzelo Ministarstvo.

Kako smo već naveli, obnova se provodi sukladno Zakonu o obnovi, a kuće se razvrstavaju prema stupnju oštećenja. Dok su manja oštećenja vlasnici mogli sanirati uz novčanu potporu, kuće s većim oštećenjima Ministarstvo organizirano obnavlja, nakon što županijska upravna tijela donesu pravomoćno rješenje, tako su nam rekli iz Ministarstva. Upravo na temelju takvih, starijih, ali pravovaljanih rješenja i danas je moguće provesti obnovu, dodali su.

Prema Ministarstvu, trenutačno se u drugostupanjskom postupku nalazi šest predmeta, dok ih je 14 na sudovima, napisali su nam na posljednji upit na temu. U prethodnom odgovoru naveli su da su u tijeku postupci na 50 kuća, što uključuje izradu dokumentacije, provođenje javne nabave, ali i samu sanaciju.

Situacija po županijama

Na upit su nam odgovorili i da se najviše objekata obnovilo u, očekivano, ratom najteže pogođenim županijama. Prema podacima Ministarstva, tako je primjerice, u Vukovarsko-srijemskoj županiji provedeno 27.498 obnova kuća uništenih ili oštećenih u ratu, u Osječko-baranjskoj županiji 21.425 obnova, u Sisačko-moslavačkoj 21.406 obnova, a u Karlovačkoj i u Zadarskoj županiji skoro 14.000 obnova (u svakoj od dvije županija).

Nešto manje obnova bilo je u Šibensko-kninskoj (13.483 obnova), Brodsko-posavskoj (9.336) te Dubrovačko-neretvanskoj (8.107). Najmanje ih je obnovljeno u Gradu Zagrebu (258), Zagrebačkoj županiji (551) i Varaždinskoj županiji gdje je zabilježen podatak o samo jednoj obnovi.

Dvanaest ‘kritičnih’: Kako stoje stvari?

Kako bismo provjerili koliko se obnovljenih ili preostalih kuća koje čekaju na obnovu vodi na županijskim razinama, obratili smo se dvanaest županija s najvećim brojem saniranih kuća nakon rata. No, većinom smo dobili isti odgovor – u nekim slučajevima više, a u drugima manje detaljan, upućeni smo kako su županije nadležne samo za upravni postupak i donošenje rješenja.

Dok su sve informacije o izvršenju, uključujući popise kuća koje čekaju obnovu, isključivo u nadležnosti države. Isto su nam naknadno potvrdili iz Ministarstva, koji su nam na koncu i napisali koliko kuća je u postupcima, ali nam nisu poslali podatak o tome gdje se točno ove kuće u postupku nalaze.

Iz Brodsko-posavske županije primili smo informaciju da uopće ne raspolažu službenom evidencijom obnovljenih kuća. Dodali su da se novi zahtjevi ionako ne podnose od 2004., a isto su poručili i iz Šibensko-kninske i iz Vukovarsko-srijemske županije. Iz Šibensko-kninske naveli su da (naravno) imaju podatke o osobama koje su zatražile pravo na obnovu te o ishodu upravnog postupka, a iz Vukovarsko-srijemske potvrdili su da je u razdoblju zaprimanja kod njih podneseno oko 25 tisuća zahtjeva.

Nije im pak poznato koliko rješenja je izvršeno, a nisu znali ni o planu budućih obnova. Građanima koji nisu ostvarili pravo na obnovu ostaje mogućnost stambenog zbrinjavanja kroz programe dodjele građevinskog materijala, napomenuli su.

Obnova se obavljala centralizirano

Nadalje, u Dubrovačko-neretvanskoj županiji su naglasili da županijska tijela i dalje utvrđuju pravo na obnovu, ali nemaju uvid u to koliko je kuća država i obnovila. Detaljne evidencije, kažu i oni, vode isključivo državna tijela nadležna za obnovu. Iz Karlovačke županije napisali su nam kako imaju podatak da je većina predmeta riješena, uz nekoliko predmeta neriješenih zbog imovinsko-pravnih odnosa. Još jednom su potvrdili da podatke o provedenoj obnovi nemaju jer, kako su napisali, ‘izvršenje ne provodi županija’.

Ličko-senjska županija također ne raspolaže popisima kuća koje su uvedene u obnovu, već samo evidencijom izdanih rješenja, a iz Požeško-slavonske poručuju – proces obnove gotovo je završen. Prema njihovim saznanjima preostala je još jedna kuća s pravom na obnovu, no ni oni ne raspolažu kumulativnim podacima o ukupnom broju izvršenih obnova.

Isto vrijedi za Virovitičko podravsku te Osječko-baranjsku županiju, koje još jednom ističu da je razlika između rješenja o pravu na obnovu i samog izvršenja, u tome što je drugo potpuno u nadležnosti Ministarstva.

Po starim pravomoćnim rješenjima

Iako županije nemaju informacije o stanju na terenu, Ministarstvo potvrđuje da je u tijeku rješavanje preostalih predmeta. Razlog što se oni aktiviraju tek sada leži u činjenici da su rješenja pravomoćna, ali iz nekog razloga ranije nisu provedena.

S obzirom na to da novih zahtjeva nema od 2004., a preostao je mali broj predmeta, Ministarstvo navodi kako nije potrebno izrađivati posebne planove obnove. Postupci se provode temeljem postojećih rješenja.

– Kuće koje su predmet obnove imaju utvrđena veća oštećenja, razvrstana od I. do IV. stupnja. Opseg obnove utvrđuje se za svaku kuću pojedinačno na temelju projektne dokumentacije. Do početka radova vlasnici su dužni održavati okućnicu u urednom stanju, zaključno su dodali iz Ministarstva.