Neočekivani plan Ministarstva: Kako iskoristiti otpad iz starih zgrada, bez da se išta potrati?

Kako provoditi obuhvatne rekonstrukcije na starim zgradama diljem Hrvatske, a ne proizvoditi ogromne količine novog otpada? To se pita Ministarstvo graditeljstva, koje upravo priprema pilot-projekt Usluge kružnog gospodarenja otpada nastalog za vrijeme radova na zgradama koje su ujedno kulturno dobro. Trebat će definirati tko je vlasnik, tko može gospodariti otpadom i kako ovakav otpad uopće pravilno zbrinuti.

Nakon zagrebačkog i petrinjskog potresa pokrenute su brojne obnove. U svakoj od njih nastaje ogromna količina građevinskog otpada. Izgleda da Ministarstvo namjerava isplanirati bolje iskorištavanje otpadnog materijala, odnosno njegovu reciklažu i ponovno korištenje. Pripremaju važan pilot-projekt, a odnosi se na kružno gospodarenje otpadnim materijalom i iz zgrada sa statusom kulturnog dobra. Evo o čemu je riječ.

Alternativa ‘ustaljenom modelu’

Već neko vrijeme promovira se iskorištavanje građevinskog otpada, što je to više moguće. Kružno gospodarstvo u struci bi moglo biti alternativa ustaljenom modelu linearnoga gospodarstva, pisao je Građevinar još prije tri godine. Glavni cilj u takvom postupanju je svesti količinu otpada na najmanju moguću mjeru.

– Vlada Republike Hrvatske uvidjela je potrebu za pomaku prema kružnome gospodarstvu uz stvaranje što manjih količina otpada, njegovo odvajanje na mjestu nastanka, usmjeravanje tokova otpada prema raznim načinima njegovog iskorištavanja i postupanje s otpadom kao resursom, piše u časopisu, a ovaj model sada, čini se, u obnovi se sprema primijeniti i Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine.

U javnoj nabavi traže izrađivača smjernica ‘Kružna uporaba građevnog otpada od rušenja i rekonstrukcije građevina, uključujući građevine sa statusom kulturnog dobra, na području Republike Hrvatske’. Smjernice se planiraju primijeniti za pilot-projekt istraživanja mogućnosti razmjene i trgovanja, koja se odnosi na uporabu otpada iz zgrada sa statusom kulturnog dobra.

Iskorištavanje otpada

Namjeravaju provesti postupak Javne nabave za izradu smjernica za spomenutu kružnu uporabu građevnog otpada. Namjerava se koristiti građevni otpad od rušenja i rekonstrukcije građevina, uključujući građevine sa statusom kulturnog dobra. Zgrade mogu biti bilo gdje na području Republike Hrvatske.

– U okviru projekta potrebno je izraditi smjernice i/ili jedinstvenu proceduru vezano za gospodarenje građevnim otpadom  nastalim tijekom rušenja i rekonstrukcije građevina uspostavom mehanizama za ponovnu uporabu i recikliranje građevinskih materijala, piše u postupku nabave.

Dodaju, cilj smjernica je olakšati i povećati oporabu materijala i dijelova koji nastaju tijekom rušenja ili rekonstrukcije građevina uspostavom mehanizama za ponovnu uporabu i recikliranje. Sve, naravno, treba provesti bez ugrožavanja sigurnosnih mjera i praksi opisanih u zakonskoj regulativi RH i Europskom protokolu za građevinsko rušenje.

Sve mora biti po Zakonu

Projekt traži da se prouči i izvrši osvrt na postojeće zakone u Hrvatskoj vezano za gospodarenje građevnim otpadom nastalim tijekom rušenja i rekonstrukcije građevina.

– Između ostalog, potrebno je definirati kako ukinuti status građevnog otpada za ove materijale nastale tijekom rušenja i rekonstrukcije građevina. Izvršiti analizu postojeće EU regulative vezano uz kružnu ekonomiju i obveze koje proizlaze, te osigurati smjernice za primjenu sustava na nacionalnoj razini s preporukama za uspostavu platforme za kružno gospodarenje te razmjenu i trgovanje građevinskim otpadom, piše u postupku nabave.

Morat će se uključiti i svi bitni elementi sadržani u okviru projekta Svjetske banke iz 2022. godine ‘Akcijski plan za implementaciju kružnog gospodarstva u sektoru gospodarenja građevinskim otpadom u Hrvatskoj’. Sektor je identificiran kao sektor u kojemu postoji veliki potencijal za primjenu kružnog gospodarstva. Popis ciljeva, u skladu s mjerama i aktivnostima, dodatno je definiran u Akcijskom planu.

Čiji je otpad, tko će s njime raspolagati?

Od aktivnosti u smjernicama će biti potrebno odrediti uvjete za trgovanje, odnosno gospodarenje građevnim otpadom u smislu utvrđivanja tko je vlasnik. Primjerice, je li vlasnik jedinica lokalne samouprave ili države. No, bit će potrebno reći i tko može raspolagati s građevnim otpadom nastalim tijekom rušenja i rekonstrukcije građevina, kao i što znači pravilno zbrinuti ovakav otpad prema principima kružne ekonomije.

Naravno, bit će nužno i razmotriti potencijalne lokacije oporabilišta za prihvat građevnog otpada nastalih tijekom rušenja i rekonstrukcije građevina u Hrvatskoj. To znači, sagledati mogućnost prihvata otpada nastalog tijekom rušenja i rekonstrukcije građevina u sklopu Centara za gospodarenje otpadom u Hrvatskoj. Posebno će pak trebat razmotriti građevni otpad od rušenja i rekonstrukcije građevina sa statusom kulturnog dobra. Sve ovo trebale bi navesti smjernice koje bi se mogle izvesti za oko 300 tisuća eura, a rok za dostavu ponuda je 11. studenog

Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.