Istraživanje Geodetskog fakulteta, potres na Baniji uzrokovao velike pomake Zemljine kore
Razorni potres pored Petrinje u prosincu 2020. godine uzrokovao je izuzetno velike pomake Zemljine kore oko Petrinje, Gline i Siska, ali ne samo u blizini, već i na području Sisačko-moslavačke, Karlovačke, Krapinsko-zagorske i grada Zagreba. Istraživanje je proveo Geodetske fakultet u Zagrebu koje je objavljeno u četvrtak.
Epicentar kod Petrinje | Geodetski fakultet
Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu u četvrtak je objavio da je znanstveno istraživanje u svrhu određivanja pomaka Zemljine kore na području Banije obavio kombinacijom tzv. GNSS izmjere i obrade InSAR snimki. Epicentar ovog razornog potresa magnitude 6,2 prema Richteru bio je 5 km jugozapadno od Petrinje sa žarištem na dubini od 11 km.
Horizontalni pomaci – najveću u Petrinji (60cm)
U razdoblju od veljače do travnja 2021. Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu obavio je znanstveno istraživanje u svrhu određivanja pomaka Zemljine kore na području Banovine, uzrokovanih seizmičkom aktivnošću (M = 6,2 dana 29.12.2020.), kombinacijom GNSS izmjere (primjenom CROPOS VPPS-a) na stalnim točkama geodetske osnove i obrade InSAR snimki. Rezultati GNSS horizontalnih pomaka uključuju 46 točaka (31 točku u smjeru zapad-istok) čiji je pomak veći od 3 cm te 14 točaka čiji je vertikalni pomak veći od 5 cm, piše u istraživanju.
Horizontalni pomaci | Geodetski fakultet
Zapadno rasjedno krilo pomaknulo se u smjeru zapada te prema GNSS mjerenjima najveći pomak dogodio se na području Slane i Glinskih Poljana s maksimalnim iznosom od 42 cm, dok je prema rezultatima InSAR obrade taj pomak maksimalnih 38 cm u smjeru zapada. Istočno rasjedno krilo pomaknulo se prema istoku te se najveći pomak dogodio se na području oko grada Petrinje. GNSS rezultati navode pomak zapadnog rasjednog krila u smjeru SZ (na području Luščana najveći GNSS pomak 43 cm) te pomak istočnog rasjednog krila u smjeru JI (na području Petrinje najveći GNSS pomak 60 cm).
Budući da InSAR prikazuje samo horizontalne pomake u smjeru zapad-istok svi pomaci koji su usmjereni prema sjeveru, bez obzira na veličinu pomaka, nisu registrirani putem InSAR-a jer nisu usmjereni ni prema zapadu ni prema istoku.
Vertikalni pomaci – najveće spuštanje tla pod Siskom (2ocm)
Što se tiče vertikalnih pomaka Zemljine kore, na području grada Petrinje InSAR pomaci bilježe blago uzdizanje tla, dok GNSS mjerenja bilježe uzdizanje tla do 18 cm. GNSS mjerenjima utvrđena su velika uzdizanja na području Grede (19 cm) te Velike Soline (16 cm), međutim, InSAR pomaci ukazuju na blaga spuštanja tla na tim područjima. Prema GNSS mjerenjima najveće spuštanje dogodilo se na području Siska (do 20cm), međutim, InSAR rezultati ne registriraju pomake u toj veličini.
Vertikalni pomaci | Geodetski fakultet
Prema interferogramu najveća spuštanja tla dogodila su se na području Gornje Bačuge i Nebojana (od -9 cm do -17 cm), dok GNSS mjerenja bilježe spuštanja tla manja od deklarirane 3D točnosti VPPS-a (manja od 5 cm). Prema interferogramu spuštanje tla dogodilo se i na području oko grada Gline s čime se slažu i rezultati GNSS mjerenja.
Pomaci pod gradom Zagrebom
Do sada nije zabilježeno niti jedno istraživanje utjecaja Petrinjskog potresa na šire zagrebačko područje. Stoga je Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu napravio preliminarnu analizu površinskih pomaka koristeći podatke satelitske misije Sentinel-1 iz ESA-inog programa Copernicus.
Vertikalni pomaci na širem području Zagreba | Geodetski fakultet
Dobiveni pomaci u horizontalnom smjeru su od 6,4 cm prema zapadu do 5,4 cm prema istoku te od -5,7 cm do 8,7 cm u vertikalnom smjeru. Evidentno je da je Petrinjski potres prouzročio signifikantne pomake Zemljine kore ne samo na Petrinjskom području već i na širem zagrebačkom području.
