Stručnjakinja za energetsku obnovu ima svoj energetski prijedlog s kojim se smanjuje potrošnja grijanja za 50 do 80%
Bliži nam se još jedna zima u kojoj će vjerojatno najviši računi biti oni za grijanje. Razgovarali smo sa stručnjakinjom za energetsku obnovu, koja smatra da je upravo to jedini način za izbjeći visoke račune – sada, ali i u budućnosti.
Ilustracija, foto: Unsplash; Jeremy Bezanger
Željka Hrs Borković, dipl. ing. arh., je direktorica i konzultantica za arhitekturu i energetsku učinkovitost u SAEPTUMu, tvrtki za savjetovanje, arhitektonske i energetske usluge. Nedavno je napisala prijedlog, koji je uputila nadležnim ministarstvima i svima koji donose odluke, u kojemu ih je sve odlučila pozvati na to da se Vladine mjere više usmjere na energetsku obnovu. Smatra da je upravo energetska obnova zgrada najveći potencijal za uštedu energije i ukupno smanjenje potrošnje na nacionalnom nivou.
Kako nam je objasnila Hrs Borković, Hrvatska ima usvojenu Dugoročnu strategiju obnove fonda zgrada RH i jasne ciljeve, prema kojima do 2050. godine mora obnoviti približno 168 milijuna m2, od čega 110 milijuna m2 stambenih zgrada. Stopa obnove trebala bi rasti od 1% u 2021. i 2022., 3% do 2030., do čak 4% godišnje do 2050. godine. Međutim, Hrvatska je daleko od tih stopa energetske obnove, i Hrs Borković pretpostavlja da ćemo svi mi za to vjerojatno plaćati kazne.
– Osnovni problem je što nema kontinuiteta poticanja energetske obnove zadnjih nekoliko godina, a kako se čini niti jasnog plana za budućnost. Kad imate jedan natječaj za sufinanciranje u pet godina, to rezultira panikom kod prijave, ogromnom navalom i totalnim poremećajem tržišta projektiranja i izvođenja radova energetske obnove. Kad bi se takvi pozivi, kao što je bio ovaj u svibnju 2022. kontinuirano objavljivali jednom godišnje, sve bi išlo puno jednostavnije i kvalitetnije, rekla je Hrs Borković.
Za poziv u svibnju 2022. godine je bilo spremno preko tisuću projekata, a sredstva su potrošena u drugoj sekundi od objave – puno projekata je ostalo bez sufinanciranja. U pitanju su projekti za koje je već prikupljena suglasnost na zgradi za radove, što znači da bi se isti mogli vrlo brzo pokrenuti. Kako je istaknula Hrs Borković, svi savjeti za smanjenje potrošnje energije i obećanja da će se pomoći građanima, ne mogu se usporediti s benefitima energetske obnove zgrada.
– Energetska obnova zgrada smanjuje potrošnju energije za grijanje 50-80%, a dugoročno donosi višestruke koristi. Uložena investicija vraća se kroz smanjeni trošak za energiju, uz povećanje udobnosti boravka i tržišne vrijednosti nekretnine, te doprinosi održivom razvoju.
Sve druge mjere su kratkoročne i jednokratne i ne rješavaju problem u korijenu. To je razlog zašto smatram da je jednokratna podjela novca za trošak za energiju potpuno promašena jer dugoročno znači samo potrošen novac, a niste napravili ništa, objasnila nam je Hrs Borković.
Energija će biti sve skuplja
Kako je rekla, kada bi se taj isto novac uložio u energetsku obnovu zgrada kroz idućih nekoliko godina, to bi rezultiralo značajnim smanjenjem potrošnje energije i troškova, kako na nacionalnom nivou tako i samim građanima, kroz smanjenu cijenu grijanja dugoročno. Energija nije skupa samo ove godine, bit će još skuplja idućih godina.
– Mislim da Ministarstvo jako dobro poznaje situaciju, ali politika kreira jednokratne mjere koje njima donose trenutne rezultate, a što će biti sutra, nije im previše važno. To nije problem od jučer i nije problem samo u ovom području. Međutim smatram da stručnjaci moraju iznijeti svoje mišljenje, jer ovo je pravi trenutak kad se može nešto učiniti. Ako raspolažemo s milijardama kuna jednokratne pomoći, ne bi li bilo mudrije taj novac usmjeriti u dugoročna rješenja, kao što je energetska obnova zgrada, pita se Hrs Borković.
Uz energetsku obnovu, svakako je velik problem i to što je velik broj zgrada oštećen u potresima 2020. godine, pa je potrebno i tu obaviti obnovu od potresa. Velik dio starih zgrada je jako oštećen, što zbog starosti, što zbog neodržavanja. Hrs Borković smatra da je ovo trenutak u kojem dvije vrste obnova treba istovremeno provoditi.
– Obnova od potresa je apsolutni prioritet, ali nju također treba provoditi kao cjelovitu – konstruktivnu i energetsku obnovu. Kad već obnavljate zgradu jer je oštećena u potresu, onda je treba i dodatno toplinski izolirati, da se smanji potrošnja energije i energenata. Kad me pitate može li Hrvatska provoditi te obnove istovremeno, moj je odgovor – mora, smatra Hrs Borković.
Rješenja za probleme
Hrs Borković se osvrnula i na neke od problema koji se vežu uz energetsku obnovu. Kako kaže, nedostatak novca nije problem jer se značajna sredstva odvajaju za jednokratne poteze. Govori se i o nedostatku radne snage, ali to bi se riješilo kada bi postojao kontinuitet energetske obnove na godišnjoj razini i mogućnost prijave projekata kroz godinu.
Svakako će ova zima (kao i svaka iduća) pokazati da je energetska obnova sama po sebi isplativa investicija. Ljudi koji žive u energetski obnovljenim zgradama puno su manje izloženi poskupljenju energenata i imaju značajno niže troškove za grijanje. Hrs Borković ima i brojeve s kojima to može poduprijeti.
– Svaka takva zgrada provedenom energetskom obnovom smanjuje potrošnju energije za grijanje preko 50% (što je bio minimalni uvjet na pozivu), što znači da se potrošnja energije po m2 površine zgrade smanjuje za prosječno 100-150 kWh/m2 godišnje. Kad to pomnožite s prosječnom veličinom zgrade od 2.000 m2 i brojem spremnih projekata od najmanje 1.000, dolazi se do velikih brojeva u uštedi u energiji na godišnjoj razini, prvenstveno plina. Ušteda u plinu koji je osnovni energent i za sustave daljinskog grijanja iznosi najmanje 20 milijuna m3 godišnje, što predstavlja 1% od ukupnog uvoza plina u RH, ili 3,4% potrošnje prirodnog plina u kućanstvima, objasnila je Hrs Borković.
Kako je naša sugovornica nekoliko puta naglasila, potrebno je posvetiti se mjerama koje će imati dugoročne efekte. Kako nam je pojasnila, ušteda ostvarena energetskom obnovom se kumulira u svim sljedećim godinama, za razliku od interventnih mjera snižavanja komfora u zgradama ili zamjene energenta.
– Sve što je potrebno je odvojiti sredstva za dodatno sufinanciranje zgrada koje su već u sustavu EU fondova i projekti će krenuti, pokrenut će se investicije i značajno će se pomoći građanima u prevladavanju nadolazeće energetske krize koja je pred nama. I naravno, nastaviti s kontinuiranim sufinanciranjem energetske obnove u godinama koje su pred nama, zaključila je Hrs Borković.
Donosimo i prijedlog koji je Hrs Borković uputila nadležnim ministarstvima i onima koji donose odluke.
Loading...
Reload document 
Open in new tab 
