Možemo! daje 10 prijedloga za efikasniju obnovu: Njihovu provedbu očekuju u sljedeća tri mjeseca
Saborske zastupnice Sandra Benčić i Urša Raukar-Gamulin iz stranke Možemo! izložile su deset točaka za unaprjeđenje obnove u potresom pogođenim područjima. Naglasile su kako od ministra Bačića i premijera Plenkovića očekuju provedbu ovih točaka u sljedeća tri mjeseca.
Glina nakon potresa ; foto: Denis Gaščić | baustela.hr
Iz platforme Možemo! navode kako deset točaka za unaprjeđenje obnove započinje centralizacijom obnove u jednoj instituciji. Nužno je da jedna ustanova ima sve kadrove i ovlasti potrebne za pripremu dokumentacije, odobrenja, ugovaranje i praćenje izvedbe. Druga točka je diverzifikacija procesa obnove s naglaskom na jačanje samobnove. Inače, svih deset točaka odnosi se, kako na Zagreb i Baniju, tako i na Zagrebačku, Karlovačku i Krapinsko-zagorsku županiju.
– Kako bi to bilo moguće, potrebno je, u skladu s trećom točkom, osigurati HBOR-ove kreditne linije za samoobnovu kuća i stambenih zgrada, s niskim ulaznim uvjetima, niskom kamatnom stopom i garancijom države. U slučaju da HBOR nema kapaciteta za plasiranje kredita izravno građanima, linije mogu ići i preko poslovnih banaka, ali bez dodatnih uvjeta. Također, nužno je koristiti i HPB kao banku u većinskom državnom vlasništvu, navode iz Možemo!.
Ističu kako je pri tome potrebno osigurati i kombiniranu liniju sufinanciranja za energetsku obnovu kuća i stambenih zgrada. To bi omogućilo da država vraća dio kredita koji se odnosi na troškove konstrukcijske obnove, a dio koji se odnosi na energetsku treba spojiti sa sredstvima iz Nacionalnog programa oporavka i otpornosti (NPOO).
Predsjednica saborskog kluba Zeleno-lijevog bloka, Sandra Benčić, kazala je kako već dvije godine naglašavaju nužnost objedinjavanja institucija zaduženih za obnovu kako bi sve išlo puno brže i učinkovitije.
– Od prvog ulaska u Hrvatski sabor nakon izbora u ljeto 2020., kontinuirano smo naglašavali nužnost da se proces obnove objedini pod jedinstvenim tijelom, kako bi proces bio brz, učinkovit i transparentan. U ožujku će biti tri godine od zagrebačkog potresa, a obnova privatnih zgrada, koja je u nadležnosti države, gotovo se nije pomakla s mrtve točke, istaknula je Benčić.
Uvjet za postupak samoobnove
Četvrta točka za unaprjeđenje obnove, koju navode u Možemo!, propisuje da uvjet za početak postupka samoobnove ne smije biti ni rješenje ni odluka bilo kojeg nadležnog tijela, već da se rješenje o obnovi može donijeti naknadno tijekom procesa, i uvjet je za isplatu troškova, a ne za samo pokretanje obnove.
U petoj točki Možemo! predlaže da, u slučajevima u kojima konstrukcijska obnova nije moguća i potrebna je zamjenska kuća, država u sklopu organizirane obnove treba ponuditi montažne kuće s visokom stopom energetske učinkovitosti i otpornosti na potres.
Potrebno je detektirati broj zainteresiranih i osigurati proizvodnju montažu kuća u narednih šest do 12 mjeseci. Također, podsjećaju i na svoj raniji prijedlog da se na Baniji, kako bi se osigurao i dugoročni ekonomski efekt obnove, omogući podizanje pogona za proizvodnju montažnih kuća, sufinanciran iz sredstava NPOO-a.
Šesta je točka iznimno važna za brzo pokretanje obnove višestambenih kuća i zgrada, ističu u Možemo!, predlažući da obnova stambenih zgrada ne smije ovisiti o pristanku 51% stanara – radi se o konstrukcijskoj obnovi koja je financirana iz javnog proračuna i koja je pitanje javne sigurnosti, a ne privatne investicije stanara. Potrebno je definirati obnovu konstrukcijski narušenih zgrada kao obavezu države i stanara, a ne kao pitanje dogovora većine stanara zgrade.
Bolja organizacija tržišta projektanata i izvođača
Benčić i Raukar – Gamulin dodaju kako je nužno konačno adekvatno organizirati tržište projektanata i izvođača, što je njihova sedma točka prijedloga. Kako bi osigurali široki ‘bazen’ tvrtki koje sudjeluju u projektiranju i radovima na obnovi, predlažu da Vlada putem diplomatskih predstavništava pristupi zemljama s jakim građevinskim sektorom i predstavi im prilike za sudjelovanje u obnovi Banije i Zagreba, uz sudjelovanje HGK i gospodarskih komora ciljanih zemalja.
Možemo! predlaže i korištenje sustava dinamičke javne nabave, koji bi se primjerice otvorio za narednih 5-10 godina i koji je podijeljen u nekoliko vrsta nabave projektiranja i radova po logici zahtjevnosti i vrsti zgrada koje se obnavljaju – nabava novih montažnih kuća po principu ključ u ruke, izgradnja stambenih zgrada, konstrukcijska obnova stambenih zgrada, konstrukcijska obnova kuća, konstrukcijska obnova stambenih objekata koje spadaju u kulturna dobra.
Osma točka odnosi se na način formiranja cijena, jer u Možemo! smatraju kako su one sada financijski nerealne i nezanimljive potencijalnim izvođačima radova. Kako navode, cijene za organiziranu obnovu (i projektiranja i izvođenja radova), moraju se formirati kroz sustav dinamičke javne nabave, umjesto propisivanja istih svakih šest mjeseci u Vladinom Programu mjera. Što se pak samoobnove tiče, cijene se moraju formirati i ažurirati svaka tri mjeseca na temelju prosječnih tržišnih cijena.
Dodatni bodovi tvrtkama koje sudjeluju u obnovi
Dodatni poticaji građevinskim i projektantskim tvrtkama, kako bi sudjelovali u obnovi, opisani su u devetoj točki. U sve javne nabave vezane za radove na poljima koji ne uključuju obnovu, uključujući nabave na EU fondovima, trebalo bi uvrstiti dodatne bodove tvrtkama koje sudjeluju u procesima obnove Zagreba i Banije.
U posljednjoj točki navodi se blokovska obnova zgrada koja mora postati temeljni pristup obnovi u urbanim područjima kao što su Zagreb i Petrinja. U ruralnim područjima nužno je da uz ulaganja u obnovu Vlada hitno osigura poseban program socijalnih usluga, posebno za starije stanovništvo, poput mogućnosti zajedničkog stanovanja i smještaja u malim stambenim zajednicama uz medicinske i ostale usluge potrebne starijem stanovništvu.
– Previše je vremena prošlo, ljudi su i dalje u kontejnerima, zbog nejasnih odgovornosti raznih ustanova uključenih u proces obnove stanari čekaju na početak obnove svojih zgrada, a premijer Plenković samo smjenjuje ministre. Vrijeme je da on i njegov već četvrti ministar graditeljstva konačno počnu raditi, zaključile su Benčić i Raukar – Gamulin.
