O hlađenju treba razmišljati prije prvog toplinskog vala. Danas su dostupne inovacije koje troše manje, filtriraju zrak i prilagođavaju se prostoru.
10:30 2 d 13.04.2026

zgrada Glavnog kolodvora | pexels
Zgrada Glavnog kolodvora u Zagrebu jedan je od najprepoznatljivijih simbola grada, smještena na južnom dijelu Zelene potkove. Nastala još u 19. stoljeću, kroz desetljeća je postala važno kulturno dobro, ali i svakodnevno prometno središte. Potres u ožujku 2020. godine izazvao je brojne štete na ovoj raskošnoj građevini, zbog čega su odmah provedeni djelomični sanacijski zahvati. Sada se priprema obuhvatna obnova koja će zgradi dati novi sjaj i osigurati njenu konstrukcijsku i energetsku stabilnost.
Kako je na službenoj stranici objavila HŽ Infrastruktura, potpisan je ugovor s konzorcijem Interkonzalting i PlanAxis za izradu tehničke dokumentacije cjelovite obnove Glavnog kolodvora, vrijedan 330.000 eura (+ PDV). Financiranje je osigurano kreditom Europske investicijske banke preko Vlade RH, a ovaj ugovor predstavlja drugu fazu projekta, uključujući izradu idejnog i glavnog projekta te ishođenje svih potrebnih dozvola.
Zgrada kolodvora stara je 133 godine i svakodnevno kroz nju prođe i do 30.000 ljudi. Obnova će obuhvatiti konstrukcijsku i energetsku revitalizaciju zgrade, uključujući perone i nadstrešnice, ugradnju nove rasvjete, sustava grijanja i hlađenja te uređenje okoliša. Planira se postavljanje solarnih panela kako bi kolodvor bio djelomično samoodrživ. Osim toga, obnova će osigurati veću potresnu otpornost, očuvati izvorni izgled i omogućiti modernija rješenja za svakodnevno korištenje.
Državni tajnik Ministarstva mora, prometa i infrastrukture Žarko Tušek naglasio je da će cijeli projekt obnove vrijediti oko 70 milijuna eura i trajati do 2030. godine. Nakon izrade tehničke dokumentacije slijedi raspisivanje natječaja za radove, procijenjene trajanja od tri godine. Tušek ističe da će modernizacija Glavnog kolodvora ne samo povećati njegovu funkcionalnost, već i učiniti ga važnom turističkom atrakcijom i ključnim dijelom željezničke infrastrukture.

zgrada Glavnog kolodvora | pexels
Predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture Ivan Kršić podsjetio je da je HŽ Infrastruktura tijekom posljednjih deset godina provodila veliki investicijski ciklus u željezničku mrežu, fokusirajući se prvo na glavne koridore koji pokrivaju oko 75 posto prometa. Paralelno s tim provodi se obnova kolodvorskih zgrada diljem Hrvatske – završena je obnova u Osijeku, Rijeka je u završnoj fazi, a manjim kolodvorskim objektima i stajalištima planirani su radovi uzduž cijelih koridora.
Direktor Interkonzaltinga Vladović-Relja naglasio je kako će njihov zadatak biti uskladiti zahtjeve konzervatorske zaštite s modernim rješenjima u konstrukcijskoj i energetskoj obnovi te osigurati sigurnosne sustave i pristupačnost, osobito za osobe smanjene pokretljivosti. Vjeruje da će dokumentacija biti kvalitetno izrađena unutar predviđenog roka.

Zgradu Glavnog kolodvora projektirao je i izgradio Ferenc Pfaff, arhitekt Državnih ugarskih željeznica, 1892.; foto: David Mandić | baustela.hr
Valja još naglasiti da je zgrada Glavnog kolodvora u Zagrebu pretrpjela značajna oštećenja. U unutrašnjosti su zabilježena oštećenja umjerenog do teškog karaktera, osobito na zidovima prizemlja u smjeru sjever–jug, na nadvojima te spojevima zidova i stropova. Većina oštećenja klasificirana je kao razina 2 ili 3, dok su u zapadnom krilu zabilježena teža oštećenja.
Ova područja zgrade predstavljaju zaokružene razvojne etape grada do polovice 20. stoljeća i važna su za formiranje urbane matrice Zagreba, što ih čini izrazito vrijednom povijesnom, urbanističkom i arhitektonskom cjelinom. Nadležni konzervatorski odjel, sukladno Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, utvrđuje posebne uvjete zaštite kulturnih dobara, a zgrada Glavnog kolodvora nije iznimka. Time se osigurava da planirana obnova istovremeno poštuje povijesnu i kulturnu vrijednost, dok se zgradi omogućava suvremena funkcionalnost i sigurnost.
Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.
O hlađenju treba razmišljati prije prvog toplinskog vala. Danas su dostupne inovacije koje troše manje, filtriraju zrak i prilagođavaju se prostoru.
10:30 2 d 13.04.2026
Stare zgrade troše i do 3 puta više energije od novih, a dobra izolacija fasade može prepoloviti račune i za grijanje zimi i za klimu ljeti.
10:30 4 d 11.04.2026
Velik iskorak domaće tvrtke: Postali zastupnici jedne od najnaprednijih tehnologija za rad na visini
Tvrtka Telescopic Peršić postala ekskluzivni zastupnik Magni strojeva za manipulaciju teretom i rad na visini za tržišta Hrvatske i Slovenije.
10:20 6 d 09.04.2026
Ne trebate iskustvo: Za ove radove u kući nije potreban majstor, a dovoljan vam je samo jedan alat
Brtvilo i ljepilo u jednom, elastičan i otporan na temperaturu, a koristiti ga mogu i amateri. Zato se treba naći u kutriji s alatom svakog majstora.
15:00 8 d 07.04.2026
Traži se rješenje za ključni dio Gredelja: Pamte ga generacije, a sad treba dobiti novi izgled
Stari vodotoranj prepoznatljiva je komponenta Gredelja. Nije zaštićen, ali se neće srušiti, a konačno se zna i koja će mu biti sudbina.
15:56 8 h 15.04.2026
Cijena najskupljeg zagrebačkog projekta porasla za skoro milijun: Sat otkucava, a cifra raste
Radovi na Paromlinu trebali bi završiti ove godine. Kako se bliži kraj transformacije, mijenja se ugovor o izvedbi najskupljeg projekta u Zagrebu.
12:34 12 h 15.04.2026
Ide milijunska rekonstrukcija kultnog zagrebačkog okupljališta, imamo nacrte za 2.400 kvadrata
Građevina je stradala čak tri puta, u dva potresa i jednoj oluji, a čekaju ju opsežni radovi koji će se izvoditi 12 mjeseci.
10:28 14 h 15.04.2026
Susjedi kreću s gradnjom mega plinovoda: 500 km za 660 milijuna € dobio regionalni konzorcij
Plinovod Šepak – Banja Luka – Novi Grad smatra se jednim od najvećih infrastrukturnih projekata u regiji, a realizacija dugo očekuje.
16:07 1 d 14.04.2026