‘Cijene stanova su ‘Bože pomozi”: Tko je lani kupio stan u Zagrebu, već sad je zaradio 18 posto
Gotovo je nemoguće doći do stana u Zagrebu. Visoka potražnja zbog novog kruga APN-a, novac od iznajmljivanja te nedostatak poreza na kapital uzrokovali su nastavak rasta cijena nekretnina. To potvrđuju i statistički podaci, koji otkrivaju da su nekretnine u metropoli poskupjele više nego na Jadranu. Gledajući Europsku uniju, gotovo isti rast cijena zabilježen je u Slovačkoj.
Ogromna potražnja za stanovima, ali i novi krug APN-a te novac zarađen od iznajmljivanja apartmana i nedostatak poreza na kapital uzrokovali su novi pritisak na tržište nekretnina, što znači i novi rast cijena. Tako je gotovo nemoguće doći do stana u Zagrebu, bez obzira je li riječ o kupnji ili najmu.
Za stan od 40 kvadratnih metara u Španskom prodavatelji traže 150.000 eura. Tko je lani kupio stan, već je zaradio 18 posto, prenosi Index. Naime, Hrvatska je i prošle godine bila u europskom vrhu po rastu cijena nekretnina, a sad se nastavlja isti trend. Već je poznat hodogram aktivnosti u sklopu novog kruga subvencioniranih kredita APN-a, kojeg možete vidjeti ovdje. Tko želi na taj način kupiti stan, mora ga pronaći u roku od mjesec dana, što je dodatno podiglo cijene.
– Cijene po kojima se sad prodaju stanovi su ‘Bože pomozi’, ne želim ni reći za koliko se prodaju stanovi u Zagrebu, rekao je vlasnik agencije za nekretnine Boro Vujović, a njegov kolega iz druge agencije, Peđa Kovačević je dodao da ‘na tržištu ima svega osim stanova’.
Nastavak rasta cijena
Da cijene rastu ne potvrđuje samo dojam agenata za nekretnine, već i statistika. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u trećem tromjesečju prošle godine cijene stambenih nekretnina su u prosjeku porasle za 2,8 posto u odnosu na ranije tromjesečje. Godišnji rast cijena je, pak, 14,8 posto. Novi stambeni objekti su u trećem kvartalu prošle godine poskupjeli za prosječnih 2,6 posto u odnosu na prethodni kvartal, a na godišnjoj razini cijene novogradnje su više za 17,4 posto. Cijene starogradnje su u prosjeku više za 2,9 posto na kvartalnoj, odnosno za 14,5 posto na godišnjoj razini. Time je samo nastavljen rast cijena stambenih nekretnina koji traje od drugog kvartala 2017. godine.
Gledajući samo Grad Zagreb, u trećem kvartalu prošle godine cijene nekretnina za stanovanje bile su u prosjeku za 4,1 posto više u odnosu na drugi kvartal, dok su na godišnjoj razini porasle za 17,9 posto. Na Jadranu je kvartalni rast cijena iznosio 2,8 posto, dok su na godišnjoj razini cijene porasle za 12,8 posto. U ostalim krajevima Hrvatske, cijene nekretnina su u trećem kvartalu bile za 0,8 posto niže nego u drugom kvartalu 2022. godine, no u usporedbi s trećim kvartalom 2021., one su više za 13,9 posto.
Usporedbe s EU
Da ponovimo, u trećem kvartalu prošle godine cijene nekretnina u Hrvatskoj bile su za 14,8 posto više nego u istom razdoblju 2021. godine. No, gledajući godišnji rast u prethodnom tromjesečju, cijene su bile već za 13,6 posto, Uspoređujući to s europskim zemljama, gotovo isti rast u trećem kvartalu imala je Slovačka, dok su, primjerice u Švedskoj, cijene u tom razdoblju porasle za svega 1,1 posto, prema podacima Eurostata.
Rast od 2,8 posto u odnosu na prethodno tromjesečje, kakav je zabilježen u Hrvatskoj, ponovno je imala Slovačka. U Irskoj i Portugalu cijene su rasle za 2,9 posto, a u Francuskoj za 2,7 posto. S druge strane, najveći pad cijena nekretnina zabilježen je u Danskoj (3,8 posto), Švedskoj (3,1 posto), Finskoj (1,3 posto), Rumunjskoj (1,2 posto) te u Italiji i Njemačkoj (0,4 posto).
