Velike promjene: Hoće li Zagreb dobiti željezničku prugu na stupovima?
Ovih dana se ponovno počelo govoriti o izgradnji željezničke obilaznice oko Zagreba, revitalizaciji prostora ‘Gredelj’ i denivelaciji željezničke pruge u središtu grada. Najzanimljivije je upravo podizanje željezničke pruge na stupove visoke šest metara.
Ovaj projekt je prvi put predstavljen još 2009. godine, ali tek se da se o njemu ozbiljnije govori. Razlozi tome su promjena gradske vlasti, ali i dostupnost fondova Europske unije, piše HRT.
– Ne može se nešto što se nije riješilo 30 g. riješiti u dvije godine, ali konačno treba presjeći taj Gordijski čvor. Da li željeznička pruga ide pod zemlju ili se izdiže. Sve indicije pokazuju da je brže i jeftinije i realnije da se izdigne, a ne da ide pod zemlju, međutim, studija će to pokazati, rekao je gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević.
Izdizanje željezničke pruge – najvjerojatnije rješenje
Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, Grad Zagreb i HŽ Infrastruktura smatraju da je izdizanje željezničke pruge najvjerojatnije rješenje. Miro Franković iz HŽ Infrastrukture je rekao da je uvijek bolje nešto dignuti na vijadukt jer je jednostavnije i jeftinije. Ipak, naglasio je da će se stav HŽ-a potvrditi tek nakon što završe sa studijskom dokumentacijom koja je sada u postupku javne nabave.
Kako je Franković objasnio, kroz nju će se analizirati varijantna rješenja. Najbolja opcija bi bila graditi podzemnu željeznicu, ali od Novog Zagreba do Savske već postoji uzdignuta pruga, kao i ona kod Nove Branimirove. Samim time se sugerira stanovito rješenje.
– Ukopati prugu, to bi značilo 20 km ukopavanja, a ovdje se radi o samo 2 km podizanja na stupove. Radi se o tome jesmo li za realnost i spajanje Zagreba s Vukovarskom – ili o tome da ćemo sanjati još 30-100 godina o rješavanju pruge, rekao je Marko Dobrović, arhitekt, Studio 3LHD.
Radovi tek u 2028. godini?
Dobrović je rekao kako gradnja ne može ni početi sve dok se teretni promet preko Glavnog kolodvora ne obustavi, što podrazumijeva simultanu gradnju željezničke obilaznice oko cijelog grada. Postoji i kompjuterska animacija koja pokazuje već odavno naručenu arhitektonsku studiju predmetnog prostora – ponajprije dio od Glavnog kolodvora do Držićeve.
Istočno od Držićeve, do Heinzelove bi se nastavljala pruga uz Novu Branimirovu, gdje bi se spojila na već postojeće stupove. Sličan princip gradnje bi se primijenio na cijeloj dionici Savska-Heinzelova, ali naravno, znatno moderniji. Ipak, uz sve pripreme, procjene su da terenski radovi na denivelaciji pruge u Zagrebu ne bi mogli početi prije 2028. godine. No, bitno je početi.
