Više od trećine Hrvata žive sami, obitelji s pet i više članova po istim krovom rijetkost
Hrvatska kućanstva broje sve manje članova, a gotov svako treće kućanstvo je samačko. Zanimljiv je podatak kako je 1953. godine u jednom kućanstvu prosječno živjelo 3.8 osoba, dok ih je 2021. godine evidentirano 2.7. Podaci su to Državnog zavoda za statistiku (DZS) o kućanstvima prema broju članova iz popisa stanovništva 2021. godine.
Obiteljske kuće u Cvjetnom naselju; foto: David Mandić | baustela.hr
DZS je upravo objavio podatke o komponentama hrvatskih kućanstava prema broju članova prikupljenih popisom stanovništva 2021. godine. Izvještava kako je u Republici Hrvatskoj je u 2021. živjelo 3.871.833 stanovnika, od čega je njih 3.829.989 ili 98.9 posto živjelo u privatnim kućanstvima te 41.844 ili 1.1 posto u institucionalnim kućanstvima. Ukupno je bilo 1.436.893 kućanstava, od čega 1.435.440 privatnih kućanstava i 1.453 institucionalna.
Analiza podataka o kućanstvima koja u obzir uzima iste podatke iz 1953. ukazuje na to se kroz proteklih 70 godina u Hrvatskoj bitno promijenila struktura kućanstava, te da se iz desetljeća u desetljeće bilježi trend smanjivanja prosječnog broja članova u kućanstvima, a paralelno raste trend samačkih kućanstava.
Tako je 1953. godine u jednom kućanstvu prosječno živjelo 3.8 osoba, dok ih je 2021. godine evidentirano 2.7. S druge strane, udio samačkih kućanstava u 1953. bio 14.1 posto, dok je u 2021. iznosio 27.8 što ukazuje da je gotovo svako treće kućanstvo u Hrvatskoj samačko. Najveći broj pada broja kućanstava vidi se kada su u pitanju kućanstva od pet i više članova. Udio kućanstava od pet i više članova u ukupnom broju kućanstava u 1953. bio 32.4 posto, a u 2021. godini samo 12.4 posto. Što još jednom baca svjetlo na drastičan pad nataliteta, kao i na zaokret kada je u pitanju život više generacija pod istim krovom.
Objavljeni podatci o kućanstvima prikazani su i kroz razdjel prema broju članova po gradovima, općinama i županijama. Tako doznajemo kako je najmanjih kućanstava najviše u Primorsko-goranskoj županiji (2.4), Ličko-senjskoj (2.4), Šibensko-kninskoj (2.5) i Gradu Zagrebu (2.5). S druge strane najviše najvećih kućanstava zabilježeno je Krapinsko-zagorska županija (3.1 osobe), Međimurska (3.1), Varaždinska županija (3.0) i Zagrebačka županija (3.0).
Još zanimljivih podataka vezanih uz popis stanovništva 2021. godine pogledajte ovdje.
