Čak 50 tisuća stanova u Zagrebu je prazno? Ukupno vrijede više od 7 milijardi eura

Oko 50 tisuća stanova u Zagrebu, ukupne vrijednosti 7,35 milijardi eura nije u upotrebi. Rezultati su to analize podataka Državnog zavoda za statistiku i podataka o potrošnji električne energije od HEP ODS-a do kojih je došao Lider.

Prema preliminarnim podacima DZS-a iz popisa stanovništva 2021. godine u Zagrebu živi oko 300 tisuća kućanstava, a broj stambenih jedinica iznosi čak 393 tisuće. Budući da se dio stanova iznajmljuje turistima kroz dnevni najam te da u zagrebačkim stanovima živi priličan broj studenata koji su vjerojatno kao svoje mjesto prebivališta naveli druge gradove, za pretpostaviti je da svih 90 tisuća stanova, koliko iznosi razlika u broju kućanstava i stambenih jedinica, nisu prazni, piše novinarka Lidera Antonija Knežević.

No, zbog neprijavljivanja podstanara radi neplaćanja poreza, teško je doći do stvarne brojke o iznajmljenim stanovima, bilo da je riječ o turističkom ili dugoročnom najmu. Kako bi ipak došli do okvirne brojke praznih stanova ili onih koji se tek povremeno koriste, u Lideru su zatražili od HEP-a podatke o broju stanova koji imaju godišnju potrošnju električne energije manju od 500 kWh (prosječno kućanstvo troši oko 3500 kWh). HEP-ov odgovor je da 47.567 kućanstava ima potrošnju manju od 500 kWh godišnje.

Povećanje broja sagrađenih stanova

HEP ODS u Zagrebu inače ima priključeno 402 tisuće obračunskih mjesta, što je za oko 10 tisuća više nego što je DZS popisao stanova pri zadnjem brojenju stanovništva. Iz toga proizlazi da neka kućanstva imaju dva mjerna mjesta ili dio stanova nije popisan. Ako je suditi po podacima o broju sagrađenih stanova, neke nekretnine ‘nestale‘ su s popisa.

Liderova analiza kaže kako ukupan broj stanova u Zagrebu prema Popisu iz 2021. godine iznosi 393,4 tisuće, dok je prema podacima iz 2011. godine u glavnom gradu Hrvatske bilo 384 tisuće stanova. Dakle, broj stanova se prema novom popisu povećao za samo devet tisuća, dok je u isto vrijeme prema podacima DZS-a u periodu od 2012. do 2021. godine sagrađeno 19,8 tisuća stanova. Tome treba još pribrojiti i novosagrađene kuće, čime bi se brojka novih stambenih jedinica trebala povećati za više od 20 tisuća, a ne devet.

Broj stanova prema gradskim četvrtima

Usporedi li se broj stanova za stalno stanovanje po gradskim četvrtima, u Donjoj Dubravi, Donjem Gradu i na Medveščaku ‘nestalo‘ je više od po tisuću stanova. Za Donji Grad i Medveščak se to još može objasniti činjenicom da su možda popisani kao stanovi za najam turistima ili za poslovnu namjenu, no teško da su iz statistike nestale 1.262 nekretnine u Donjoj Dubravi jer su prenamijenjene za turizam ili u poslovne svrhe. Čak štoviše, broj stanova u toj gradskoj četvrti trebao bi biti veći nego 2011. godine jer su tamo tijekom godina niknule brojne nove zgrade.

Prema posljednjem popisu bilo je tri tisuće kućanstava manje nego 2021. godine, a broj stanova za stalno stanovanje, povećan je za devet tisuća dok je u stvarnosti vjerojatno za 20 tisuća. S obzirom na navedeno, broj privremeno nenastanjenih stanova vjerojatno se dodatno povećao. Uzmemo li u obzir prosječnu veličinu stana u Zagrebu od 70 kvadrata i cijenu od 2.100 eura, doći ćemo do frapantne brojke od 7,35 milijardi eura vrijednosti stanova koji nisu u upotrebi, piše Lider.