Brane u Libiji koje je gradila tvrtka iz Jugoslavije 1970-tih popustile zbog velikih poplava
Procjenjuje se da su ogromne poplave uzrokovane olujom Daniel u Libiji dosad odnijele oko 20 tisuća života, a za tisućama se još uvijek traga. Voda svako malo, od početka oluje 5. rujna, izbacuje nova tijela preminulih. U gradu Derna na sjeveroistoku zemlje stanje je najkritičnije jer su brane koje je 1970-tih gradila tvrtka Hidrotehnika-Hidroenergetika iz Jugoslavije popustile i voda je velikom brzinom poplavila grad od oko 150 tisuća stanovnika.
Derna nakon katastrofalne poplave | Foto: Guardian News screenshot
Sustav navodnjavanja Wadi Derna u regiji Benghazi gradila je tvrtka Hidrotehnika-Hidroenergetika, sada sa sjedištem u Beogradu, od 1973. do 1977. godine, a uključivao je izgradnju brojnih objekata poput brana, tunela, crpnih stanica i rezervoara namijenjenih navodnjavanju poljoprivrednih površina i vodoopskrbi grada Derna.
Sustav je uključivao dvije brane, Dernu i Mansour. Derna je bila visoka 75 metara i duga 300 metara, dok joj je širina temelja bila 104 metra. Nasip je uključivao površinu od 735.000 metara kubnih., a kapacitet u kojem se skladišti voda 18.000.000 metara kubnih. Brana Mansour bila je visoka 45 metara i duga 130 metara. Temelji su bili široki 56 metara. Površina nasipa rasprostirala se na 104.000 metara kubnih, a kapacitet skladišta za vodu imao je 1.500.000 metara kubnih.
Istraživački rad koji je u studenom 2022. objavio hidrolog Abdelwanees A. R Ashoor sa Sveučilišta Omar al-Mukhtar u libijskom gradu Baydi, upozorio je da na ove brane treba hitno obratiti pozornost. Zamjenik gradonačelnika Derne Ahmed Madroud izjavio je za Al Jazeeru kako brane nisu bile pravilno održavane više od dva desetljeća, točnije od 2002. godine. Na koji način oteretni kanal Sava-Odra godinama spašava građane Zagreba od poplava, pogledajte ovdje.
Profesorica Liz Stephens s britanskog Sveučilišta u Readingu rekla je da se češće održavanje brana pokazalo ključnim u obrani od masovnih poplava i da će takvi ekstremni vremenski događaji postati sve češći zbog općeg pogoršanja klimatskih uvjeta.
– Prerano je za utvrđivanje je li do kvara brane došlo zbog nedostatka održavanja ili nije projektirana da bude otporna na iznimnu količinu padalina koje su pale, kazala je profesorica Stephens te dodala da je praćenje stanja brana moglo ohrabriti lokalno stanovništvo na preventivnu evakuaciju.
Derna je u prošlosti često doživljavala poplave i zbog toga je vlada odlučila izgraditi brane kako bi zaštitila grad. Velike poplave oštetile su Dernu 1941., 1959. i 1968. godine, a poplave iz 1950-ih bile su najrazornije.
