Željeznički most Drava: Naguravanje 4.000 tona čelika u dužini od 300 metara
U izgradnju mosta ukupno je utrošeno oko šest tisuća kubnih metara betona za temelje, potporne zidove, stupove i upornjake, oko 700 tona armature te 4.000 tona čelika, a u procesu izgradnje mosta sudjelovalo je 80 radnika. Naguravanje biti trebalo biti završeno do kraja tjedna, a sljedeća faza projekta je postavljanje dvaju kolosijeka.
most drava | foto: HŽ
U sklopu radova koji se izvode na jednome od najvećih infrastrukturnih željezničkih projekata u Hrvatskoj, ‘Rekonstrukcija postojećeg i izgradnja drugog kolosijeka željezničke pruge na dionici Križevci – Koprivnica – državna granica’, u tijeku je završno naguravanje novog željezničkog mosta Drava. Do kraja vikenda most će se čitavom svojom dužinom od 300 metara protezati preko rijeke, kažu iz HŽ Infrastruktura.
Most ukupno teži četiri tisuće tona, visine je i širine 11 metara i jedan je od zahtjevnijih novih objekata na čitavoj dionici. Nalazi se istočno od mjesta Botovo, u blizini državne granice s Mađarskom, a izgrađen je pored mosta starog 61 godinu.
Postupak naguravanja provodi se metodom uzdužnog potiskivanja. Konkretno, most se pomiče prema naprijed s pomoću hidrauličnih potiskivača, pri čemu konstrukcija mosta klizi preko teflonskih ploča koje se nalaze na ležajevima. Riječ je o metodi koja do sada još nije bila primijenjena pri izgradnji željezničkih objekata u Hrvatskoj. Sklapanje konstrukcije mosta varenjem, pjeskarenje i bojanje mosta izvodilo se na obali.
Investicija ‘teška’ 23,6 milijuna eura
U koritu rijeke, na dubini od tridesetak metara ukopana su 134 armiranobetonska pilota na kojima su izgrađena dva stupa i dva upornjaka preko kojih se most proteže. Za razliku od staroga jednokolosiječnog koji nije dovoljno nosiv da bi izdržao nova prometna opterećenja, novim će mostom prolaziti dva kolosijeka.
U izgradnju mosta ukupno je utrošeno oko šest tisuća kubnih metara betona za temelje, potporne zidove, stupove i upornjake, oko 700 tona armature te četiri tisuće tona čelika za samu konstrukciju mosta. Dijelovi metalne konstrukcije od kojih se sastavlja most proizvedeni su u Turskoj te su na gradilište dovezeni sa 184 kamiona. U procesu izgradnje mosta sudjelovalo je 80 radnika.
-U naredna dva dana trebala bi biti uspješno premošćena rijeka Drava, kada ćemo doći do upornjaka na drugoj strani. Veliku pozornost pridali smo brizi o okolišu s obzirom na to da je najveća opasnost za okoliš bila zadnja faza nanošenja antikorozivne zaštite. Pri tome su bile poduzete sve potrebne zaštitne mjere i s tim je ciljem bio sastavljen hangar unutar kojeg su bili izvedeni radovi tako da se boja ne raspršuje u okoliš“, istaknuo je Mehmet Yilmaz, voditelj projekta u ime izvođača radova.
Dionica ukupno duga 42,6 kilometara
Cijeli projekt vrijedan je 350 milijuna eura koji se sufinanciraju iz Instrumenta za povezivanje Europe, te je uvršten na listu strateških projekata Republike Hrvatske. Radovi se trenutačno izvode duž cijele dionice duge 42,6 kilometara. Izvođač radova je turska tvrtka Cengiz Insaat koja trenutačno na projektu ima angažirano 300 radnika.
U sklopu projekta predviđene su i rekonstrukcija i izgradnja novih kolodvora i stajališta, mostova, galerija, vijadukata, željezničko-cestovnih prijelaza, cestovnih nadvožnjaka, podvožnjaka, pothodnika i paralelnih cesta, odnosno ukupno četrdesetak novih i obnovljenih objekata.
Izvode se i radovi na kontaktnoj mreži i na ostalim elektroenergetskim postrojenjima, na signalno-sigurnosnome i prometno-upravljačkome te telekomunikacijskome sustavu. U stajalištima i kolodvorima bit će izgrađeni novi peroni, nadstrešnice, pothodnici, parkirališta za automobile i bicikle te omogućen lakši pristup osobama smanjene pokretljivosti.
most Drava | foto: screen shot HŽ You Tube
Važna međunarodna prometnica
Željeznička pruga državna granica s Republikom Mađarskom – Botovo – Dugo Selo ima izniman značaj za međunarodni promet. Rekonstrukcija i nadogradnja dionice povećat će kapacitet pruge te podići brzinu prometovanja i razinu sigurnosti na koridoru kako bi se ta pruga učinkovito povezala s jedinstvenom transeuropskom prometnom mrežom (Trans-European Transport Network – TEN-T).
Po završetku projekta vlakovi će moći voziti do 160 km/h, s ograničenjem do 150 kilometara na sat u Lepavini i 100 kilometara na sat u Koprivnici jer na tim je područjima riječ o gradskim područjima sa specifičnim ograničenjima. Za sada je odrađeno 46% radova na projektu, a do kraja ove godine trebalo bi biti odrađeno 50 posto. Očekivani završetak projekta predviđen je 2025. godine.
Doznajte ovdje sve o projektu izgradnje 72 kilometra duge elektrificirane željezničke pruge od Skradnika do Tijana.
